Vujović: Nedostatak radne snage postaje stvar opstanka

Potpredsjednik Privredne komore Crne Gore Nikola Vujović govorio je na konferenciji „Ekonomski izazovi i investicioni potencijal Crne Gore“, koju je organizovao portal Bankar.me na Ekonomskom fakuletu u Podgorici.
Otvarajući konferenciju, glavni i odgovorni urednik portala Bankar.me Duško Obradović kazao je da će konferencija postati tradicionalna, te podsjetio da je za 14 godina postojanja ovaj portal od bloga jednog bankara prerastao u jedan od najrelevantnijih ekonomskih medija u Crnoj Gori, kojem su partneri najuspješnije crnogorske kompanije iz svih sfera biznisa.
U fokusu izlaganja potpredsjednika PKCG Nikole Vujovića na panelu “Ekonomska tranzicija – analiza prepreka i smjernice ka održivom razvoju” bile su najveće barijere crnogorske privrede. On je naveo da će predstavnici mikro i malog biznisa uvijek reći da su najveće barijere nelikvidnost i izvori finansiranja, kao i borba protiv sive ekonomije.
– Analiza Privredne komore pokazala da je ipak ključna barijera nedostatak radne snage, i bojim se da ćemo brzo, za godinu dvije, doći u situaciju da pričamo o opstanku. Više to neće biti biznis barijera, već stvar opstanka, i to se npr. vidi najviše u sektorima turizma, poljoprivrede i građevine – kazao je Vujović.
Komentarišiću uvođenje instituta stalnog sezonskog radnika, kazao je da je to dobar iskorak, ali je ponovio da je nedostatak radne snage i dalje ogroman problem.
– Ako 2028. godine uđemo u EU, šta onda? Šta kada budemo na tom jedinstvenom tržištu rada? Sve najbolje iz Crne Gore će otići u EU, i imaćemo još veći problem – smatra Vujović, uz napomenu da nama zapad ništa ne duguje, nego sami treba svoje interese da zaštitimo u svojoj kući, i dogovorimo u kom pravcu ćemo da radimo.
Pored Vujovića, na prvom panelu konferencije govorili su Milena Milović, savjetnica za ekonomsku politiku crnogorskog premijera, dr Nikola Fabris, viceguverner Centralne banke Crne Gore i dr Maja Baćović, redovna profesorica na Ekonomskom fakutetu, koji su se saglasili da je Crnoj Gori neophodna snažna diverzifikacija i jačanje domaće proizvodnje kako bi se moglo govoriti o održivom ekonomskom rastu.
Savjetnica crnogorskog premijera za ekonomsku politiku Milena Milović je, govoreći o perspektivama razvoja, podsjetila na godine krize, nakon kojih je Crna Gora, ipak, i pored svih izazova pokazala dobru dozu stabilnosti; stopa ekonomskog rasta je bila dinamična i rast bio preko 5 odsto, zadržana je makroekonomska stabilnost uz pad stope nezaposlenosti, a u 2024. zabilježena je najniža stopa inflacije još od 2021…
-U fiskalnoj sferi bilježi se stabilnost javnih finansija, kontunirani rast prihoda budžeta, pad javnog duga, što sve daje pozitivnu sliku. Projekije Ministarstva finansija su da će se nastaviti ekonomski rast, koji je za 2025. projektovan na 4,8 odsto uz nastavak pada nezaposlenosti, i može se govoriti o pozitivnim trendovima – očekuje Milović.
Sa ovom projekcijom, međutim, nije se složila profesorica Ekonomskog fakulteta, prof dr Maja Baćović, koja je najavila predstavljanje istraživanje profesora ovog fakulteta za maj ove godine, gdje su postavljajući makro-ekonomski model, naši profesori ekonomije bili mnogo bliži projekciji koju je za 2025. nedavno iznijela EBRD, kada su ekonomisti ove evropske banke kazali da očekuju ekonomski rast u Crnoj Gori od 2,9 odsto.
-Najavljena stopa od 4,8 odsto je previše optimistična, jer ekonomski rast u Crnoj Gori zavistan od kretanja izvoza i investicinih aktivnosti, a u prethodnoj godini imali smo pad izvoza; mislim da neće biti bolje ni u 2025. zbog situacije sa proizvodnjom električnom energije, pa nema jasnog izvoznog optimizna, čak i ako se ojača turizam – ukazala je ona.
Navela je da moramo voditi računa da je Crna Gora izuzetno uvozno zavisna, i na svaki euro koji se potroši, 66 centi ode na uvozne proizvode, pa se značajan dio rasta odliva na uvoznu kupovinu, a u manjoj mjeri se snaži domaća proizvosnja.
– Rast ekonomske aktivnosti ima smisla ako snaži domaću proizvodnju, jer ako trošite više iz uvoznih nabavki, vi snažite inostranu proizvodnju – kazala je ona, i podsjetila da nam je izvozna aktivnost ispod 20 odsto BDP-a.
Viceguverner Centralne banke Crne Gore (CBCG) dr Nikola Fabris podsjetio je da finansijska stabilnost dobija sve veći značaj u vrijeme krize, jer je vrijeme pokazalo da je sada cilj da više ne dolazi do slomova finansijskih sistema.
-Uloga CBCG je da obetzbijedi stabilan bankarski sistem, i nastojimo da kreiramo adekvaran pravni ambijent, pa smo u prošloj godini pripremili 16 zakona harmonizovnih sa pravilima EU… Sada imamo jak bankarski sistem, otporan na šokove; likvidna aktiva bankarskog sistema je 1,6 milijardi eura; vodimo računa da bankarski sistem ne preduzima rizike, pa je znatno smanjen procenat loših kredita… Depoziti su na istorijskom maksimumu, preliminalno na kraju 2024. godine iznosili su 5,5 milijardi eura – kazao je on.