Modernizacija u kineskom stilu i nova prilika svijeta
Predsjednica Privredne komore dr Nina Drakić bila je panelistkinja na Konferenciji „Pojas i put: Saradnja Kine i zemalja centralne i istočne Evrope – Modernizacija u kineskom stilu i nova prilika svijeta”, organizovanoj 22. marta na Ekonomskom fakultetu.
Skup su organizovali Ekonomski fakultet, China Media Group i Media Biro, a otvorili su ga, nakon pozdravnih riječi doc. dr Tamare Backović, prodekanice za međunarodnu saradnju, nekadašnji predsjednik Crne Gore Filip Vujanović i ambasador NR Kine Fan Kun.
Predsjednica Drakić govorila je na panelu „Ekonomska saradnja Crne Gore i Kine – zajednički prosperitet“, zajedno sa državnim sekretarom u Ministarstvu kapitalnih investicija Admirom Šahmanovićem, predsjednikom Crnogorskog turističkog udruženja Žarkom Radulovićem i bivšim nacionalnim koordinatorom 16+1 za našu zemlju Vatroslavom Belanom. Moderator je bio Bojan Vučinić.
Ona je istakla da trgovinska razmjena Crne Gore i Kine raste iz godine u godinu, a najveća je bila 2022. u iznosu 343,5 miliona eura.
– Naša trgovinska razmjena može biti još i veća, ali svakako je potrebno da bude balansiranija, s obzirom na to da je izvoz naših proizvoda u Kinu u 2022. godini iznosio svega 12,9 miliona eura – kazala je Drakić.
Ona je kazala da u Kinu najviše izvozimo rude, aluminijum, razne instrumente i vino, a prostor za povećanje našeg izvoza prije svega vidi u rastućim potrebama Kine za prehrambenim proizvodima što može biti dodatni impuls za razvoj našeg agrara i plasiranje kvalitetnih proizvoda.
Potencijal daljeg razvoja privredne saradnje dvije države vidi u realizaciji infrastrukturnih projekata u Crnoj Gori, koji će doprinijeti rastu konkurentnosti naše ekonomije. Izgradnja prvog autoputa označiće razvojnu prekretnicu za našu zemlju, ali treba da posluži i kao zamajac crnogorsko-kineske saradnje i pojačanom prisustvu kineskih investitora u oblasti energetike, turizma, digitalne ekonomije i zaštite životne sredine.
– Moramo nastaviti izgradnju autoputa Bar-Boljare, kao i ulaganja u željeznicu kako bismo doprinijeli povećanju konkurentnosti luka i privrede u cijelini – rekla je predsjednica Privredne komore.
Posebno je apostrofirala važnost kineskog rastućeg turističkog tržišta.
– Neophodno je definisati korake kako bismo iskoristili potencijale tog tržišta. U saradnji sa turoperatorima potrebno je osmisliti atraktivne aranžmane koji će omogućiti da dodatno privučemo kineske turiste i omogućimo produženje sezone – kazala je Drakić.
Prema njenim riječima, Kina sa svojim tehnološkim dostignućima može biti partner u digitalnoj transformaciji i implementaciji zelenih rješenja u našu ekonomiju. Takođe se osvrnula na značajna postignuća saradnje sa Kinom u segmentu obrazovanja, uz ocjenu da raduju realizacija međunarodnih programa na našim univerzitetima, pošto je, zaključuje Drakić, znanje najznačajniji razvojni resurs Crne Gore.
Iz ostalih izlaganja izdavajamo da je doc. dr Tamara Backović apostrofirala posvećenost Ekonomskog fakulteta edukaciji budućih lidera i izgradnji modernog privrednog okruženja, koji realizuje ovu misiju kroz saradnju sa akademskom i poslovnom zajednicom u zemlji i inostranstvu. Naredni korak je otpočinjanje realizacije nastavnog programa, kao i sertifikacija master studija na engleskom. U saradnji sa Institutom Konfučije organizuju kurseve kineskog jezika za studente, a Backović poziva kineske kompanije da učestvuju u realizaciji praksi, jer bi im to omogućilo kadar koji poznaje jezik, kulturu i poslovne prakse u Crnoj Gori.
Filip Vujanović je napravio osvrt na 10 godina inicijative „Pojas i put“ i njen doprinos jačanju ekonomskih odnosa zemalja potpisnica, čiji je rezultat i realizacija prve dionice autoputa u Crnoj Gori.
– Ne postoji politika Kine da se Crna Gora uvede u dužničko ropstvo. Uzeli smo značajna sredstva od Kine i moramo se ponašati na nivou odgovornog dužnika. Imamo potencijal da dugove vraćamo i nema rizika od dužničkog ropstva – rekao je, između ostalog, Vujanović.
Ambasador Fan Kun predstavio je u kratkim crtama intenzivni razvoj kineske ekonomije i njihove prije svega infrastrukturne projekte, sa posebnim osvrtom na mogućnosti dalje saradnje sa Crnom Gorom.
– Crna Gora igra nezamjenljivu ulogu u protoku ljudi i logističkoj povezanosti na Jadranu, što Kina prepoznaje. Voljni smo da pomognemo Crnoj Gori i regionu da ojača infrastrukturu, putnu i energetsku, kao i mreže za protok informacija. Vaša zemlja treba istovremeno da razvija saradnju sa tržištima EU i Kine, a mi smo spremni da zajedno sa EU, kao i sa drugim međunarodnim organizacijama učestvujemo u realizaciji projekata u Crnoj Gori – rekao je Kun.
Državni sekretar Admir Šahmanović ocijenio je izgradnju autoputa kao najveći investicioni podvig koji je angažovao 117 firmi iz Crne Gore i regiona, te ojačao njihove kapacitete.
– Vidimo potencijal za saradnju sa Kinom u unapređenju željezničke infrastrukture kako bi se valorizovali i neiskorišćeni potencijali u Luci Bar. Ekonomski koridori sada zaobilaze Crnu Goru, pa prioritet treba da bude njihovo privlačenje, što možemo postići između ostalog i kroz saradnju sa kineskim preduzećima – rekao je Šahmanović.
Žarko Radulović, predsjednik CTU, smatra da je potrebno olakšati vizni režim za kineske turiste, po uzoru na Srbiju i BiH. Najavio je angažovanje turističkih poslenika kako bi se privukle veće grupe kineskih turista u Crnu Goru i na taj način doprinijelo ostvarenju cilja – cjelogodišnjem turizmu.
– Kinezima nije dovoljno ponuditi samo prirodne ljepote. Oni traže mogućnost da trguju, izlete i kazina – rekao je Radulović.
U odgovoru Raduloviću, Vatroslav Belan kazao je da Crna Gora kao lider u evrointegracijama ima usklađenu viznu politiku sa EU, za razliku od država okruženja. Smatra da je neophodno da se kineski turisti bolje upoznaju sa mogućnošću da sa šengenskom vizom slobodno dolaze u Crnu Goru.
Tokom skupa je organizovana i panel diskusija na temu „Značaj Kine u oporavku globalne ekonomije“, a govorili su bivši ambasador u Kini Darko Pajović, prof. dr Predrag Bjelić, Ekonomski fakultet u Beogradu i prof. dr Danijela Jaćimović, koordinatorka Jean Monnet programa „Izazovi politike proširenja: evropska versus kineskoj diplomatiji“.