IT Spot ’24: Trasiranje puta za digitalnu transformaciju Crne Gore

Konferencija IT Spot ’24, jedan od najznačajnijih IT događaja godine otvoren je 28. novembra u Podgorici, a okupila je stručnjake, lidere i entuzijaste iz IT industrije kako iz države, tako i regiona i EU, kako bi se stvorila zajednica koja inspiriše i motiviše pojedince i kompanije na dalji rast i inovacije u IT sektoru.

Organizatori događaja su klaster za informacione tehnologije ICT Cortex i Privredna komora Crne Gore, koja predstavlja ključnog partnera u realizaciji ove konferencije i koja već više od deceniju aktivno doprinosi razvoju digitalnih kapaciteta i promoviše digitalizaciju, digitalnu transformaciju, inovacije, kao i cirkularnu ekonomiju i zelenu tranziciju.

Predsjednica Privredne komore Crne Gore, dr Nina Drakić je tokom svečanog otvaranja konferencije istakla da je zadatak PKCG da prati tehnološke trendove, ali i da ih pokreće, podržava i omogući njihovu primjenu. Napomenula je da kroz projekte u oblasti digitalizacije, cirkularne ekonomije i zelene tranzicije, nastavljaju sa vizijom stvaranja savremene, održive i inovativne Crne Gore, spremne da se takmiči na globalnom tržištu.

– Naša misija je jasna – stvarati ambijent u kojem inovacije i tehnologija nijesu privilegija, već dostupnost za sve. Privredna komora se uvijek trudila da bude most između poslovnog sektora, države i akademske zajednice, podstičući dijalog i kreirajući platforme za saradnju. Danas, kroz konferenciju poput IT SPOT-a, nastavljamo tu tradiciju, nudeći prostor za razmjenu ideja i vizija između domaćih i međunarodnih stručnjaka. Ova konferencija je prilika da učimo od najboljih – iz Estonije, Velike Britanije, Holandije i regiona – i da zajedno razvijamo nove ideje i rješenja koja će oblikovati našu digitalnu budućnost – poručila je Drakić.

Branimir Bukilić, predsjednik Upravnog odbora ICT Cortex istakao je da IT Spot predstavlja priliku za učenje, povezivanje i razmjenu ideja.

– Danas se nalazimo na raskršću gdje tehnologije i inovacije oblikuju našu sadašnjost, ali i definišu i profilišu našu budućnost. Zato smo se okupili da zajedno probamo da definišemo i oblikujemo digitalnu Crnu Goru, što je i slogan ove konferencije, te da uz razmjenu znanja i iskustava i ideja probamo da trasiramo put za ubrzanu digitalnu transformaciju. Konferencija IT Spot je već sinonim za građenje mostova između donosioca odluka, profesionalaca i vizionara u oblasti informacionih tehnologija. ICT Cortex kao inicijator ove manifestacije posvećen je jačanju IT zajednice i stvaranju prostora za profesionalni razvoj, inovacije i saradnju – poručio je Bukilić.

Kako se konferencija IT Spot ove godine organizuje pod temom GovTech s ciljem da se detaljno analiziraju ključni aspekti digitalne transformacije javne uprave, značajno je što je konferenciju podržao i Maraš Dukaj, ministar Javne uprave Crne Gore.

– Ova konferencija predstavlja priliku ne samo za razmjenu ideja i iskustava, već i za zajedničko kreiranje vizije budućnosti Crne Gore kao digitalno napredne države. Crna Gora je na putu ubrzane digitalne transformacije uložila dodatne napore u razvoju e-usluga, unapređenju interoperabilnosti, registara i primjenu modernih tehnologija koje podstiču inovacije. Međutim, svjesni smo da imamo još dosta posla, jer je jedan od ključnih strateških ciljeva i opredjeljenja Vlade Crne Gore upravo digitalizacija društva u cjelini u skladu sa najsavremenijim tehnologijama i međunarodnim standardima – naveo je Dukaj.

Ovom prilikom je najavio da će do kraja godine završiti E-Government portal, te najavio razvoj širokopojasne mreže koja će omogućiti veću dostupnost interneta posebno u ruralnim područjima.

Nakon uvodnih obraćanja uslijedila je prva prezentacija koju je održala Sarah Drummond, direktorka Škole dobrih servisa, koja je govorila o stavljanju fokusa na samim uslugama prije razmišljanja o tehnološkim inovacijama.

Zatim je uslijedila prezentacija rezultata istraživanja “Digitalizacija javne uprave – Ocjena zadovoljstva postojećim i identifikacija za novim e-uslugama” koje je sprovedeno u tri ciklusa 2021, 2022. i 2023. godine, a obuhvatilo je građanke i građane Crne Gore, kao i biznis zajednicu. Istraživanje je finansirano od strane EU, sproveo ga je UNDP u saradnji sa Ministarstvom Javne uprave, a sva tri ciklusa je realizovao Centar za preduzetništvo i ekonomski razvoj iz Podgorice.

– Kada je u pitanju upotreba interneta i elektronskih usluga došlo je do rasta svih elektronskih usluga, te to predstavlja pozitivan trend ako se uporede 2022. i 2023. Što se tiče korištenja portala E-Uprave došlo je do rasta sa 3,12 do 3,47, a ocjene su se kretale od jedan do pet. Same prednosti elektronskih usluga javne uprave štede i vrijeme i novac i omogućavaju fleksibilnost – dostupne su 24 sata, čak i tokom praznika, što je prepoznato od građana i građanki Crne Gore – podvukla je Jelena Zvizdojević, predstavnica CEED-a.

Orlando Fusco, Programski menadžer Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori je istakao da je iz ovih rezultata jasno da digitalna transformacija ne mijenja samo način na koji vlade funkcionišu, već unapređuje kvalitet života i stvara nove mogućnosti za građane i biznise.

– Značajni uspjesi su postignuti sa ovim projektom uključujući više od 40 elektronskih servisa, centralizovani E-government portal i portal za otvoreni pristup podacima, ojačanu podršku sajber bezbjednosti, programe za izgradnju kapaciteta različitih platformi na centralnom i lokalnom nivou koje su povećale povjerenje u digitalnu transformaciju javne administracije. Ove promjene su olakšale birokratske procese smanjujući potrebu za ličnim posjetama ustanovama i učinile servise dostupnim 24/7 – naveo je Fusco.

Tokom prvog panela otvoreno je pitanje trenutnog stanja i modela primjene elektronskih servisa.

Branimir Bukilić, izvršni direktor Data Design istakao je da prvo treba istražiti servise i potrebe korisnika.

– U definisanju servisa u javnoj upravi treba prvo da stavimo fokus na potrebe građana, potrebe privrede, na to ko nam je idealni korisnik te usluge, na koji način oni razmišljaju, koje su njihove sposobnosti i da od toga krenemo – naveo je Bukilić.

Dušan Polović , generalni direktor direktorata za infrastrukturu, informacionu bezbijednost, digitalizaciju i e-servise u Ministarstvu javne uprave istakao je da kroz rad različitih Vladinih tijela pokušavaju da ostvare inkluzivnost svih aktera.

– Prepoznajemo veliku inicijativu od privrednog sektora koji želi da pomogne nama u vladi da budemo brži i efikasniji. Na nivou Vlade moramo da budemo još više interoperabilni kako bismo još bolje i efikasnije međusobno razmjenjivali podatke između naših sistema i svi zajedno produkovali neke digitalne servise. Mi jesmo organ državne uprave nadležan za poslove digitalizacije, ali bez dobre saradnje sa našim kolegama iz drugih institucija rezultati neće biti najbolji –  kazao je Polović.

Ivan Bošković lider tima za upavljanje i odgovorne situacije, UNDP takođe je istakao važnost inkluzivnosti kako za društvene aktere tako i za obične građane.

– Kada razgovraramo o e-servisima oni su ništa više nego kanal za pružanje javne usluge. Inkluzivnost je glavni preduslov za njihovu uspješnost. Potrebna je inkluzivnost svih aktera, predstavnika svih organa i biznis sektora. Važno je i da su sve grupacije u društvu uključene, te da su e-usluge svima dostupne. Sve grupacije, kao što su i ranjive grupe koje imaju manje materijalno dobru situaciju, takođe treba da budu uključene ne samo u fazu korištenja već i u fazu donošenja odluka o tome koje e-usluge treba da se ponude i na koji način da se koriste – naveo je Bošković.

Vladan Tabaš, izvršni direktor Čikom upoznao je prisutne sa nivoima elektronskih servisa i njihove primijenjenosti u Crnoj Gori.

– Nivo jedan je informisanje i prikupljanje podataka i mi smo tu dosta dobri, većina servisa nam je samo to. Drugi nivo je jednosmjerna interakcija – odem na neki portal i povučem potrebnu dokumentaciju. Nivo tri je dvosmjerna interakcija – omogućava predaju dokumenata. Nivo četiri je transakciona komunikacija, komunicirate sa institucijom od koje nešto tražite, popunjavate i na kraju sve lijepo platite i dobijete. Nivo pet je neki sljedeći vijek u Crnoj Gori – personalizovani portal za sve građane. To je prostor gdje svi građani vode svoje lične podatke, poreske obaveze, transakcije, finansije, komunikaciju sa državnom upravom… Nivo četiri treba da bude cilj za Crnu Goru – kazao je Tabaš.

Kristina Mihailović, izvršna direktorica Udruženja Roditelji je na konferenciji govorila iz perspektive običnih građana i roditelja.

– Naše istraživanje je pokazalo da roditelji generalno nisu zadovoljni e-servisima. Ističu da usluge nisu u cijelosti elektronske, već polu-elektronske usluge. Iako dio posla možete odraditi putem interneta morate doći do određene ustanove. Najbolja usluga po mišljenju ispitanika je E-Zdravlje, usluga koja prvenstveno olakšava zakazivanje pregleda. Pozitivno su vrednovali i elektronski dnevnik i elektronski upis djece u vrtiće i škole. Ipak potrebna je bolja uvezanost ustanova – podvukla je Mihailović.

Privredna komora Crne Gore bila je suorganinator IT.SPOT konferencije, koja se održala u Naučno tehnološkom parku u Podgorici. Pored uvodnog izlaganja Predsjednice Komore Nine Drakić, na konferenciji su učešća uzeli i predjsednici Odbora udruženja za bankarstvo i IT, Miloš Miketić i Branimir Bukilić, dok je Nada Rakočević, sekretarka odbora udruženja za ICT bila član organizacionog (programskog) tima konferencije i moderatorka panela OPEN DATA.

Primjena elektronske identifikacije je veoma raznovrsna i donosi brojne benefite. Ono o čemu treba voditi računa jeste način na koji će elektronska identifikacija da zaživi u praksi, ocijenjeno je na panelu koji je održan u okviru konferencije IT Spot ’24. Kako se moglo čuti na konferenciji, osnovni problem u Crnoj Gori je to da nešto želi da se uradi “jer je to budućnost”, a da uopšte ne postoji predstava kako da se to primijeni.

Panel povećen elektronskoj identifikaciji ličnosti bio je prilika da se skrene pažnja na sva važna pitanja vezana za elektronsku ličnu kartu.

– Lična karta koja se danas izdaje u Crnoj Gori je izrađena po svim standardima EU, tako da suštinski imamo jedan identifikacioni dokument koji je napredan i u sebi sadrži i digitalni potpis i služi za verifikaciju identiteta korisnika. Često vendori za potrebe države odrade samo tehničku izvedbu proizvoda, a nikako razmišljajući o krajnjim korisnicima. Mislim da je ključno da taj proces treba da se objedini, aktivacije bi trebale da budu nešto što nije stvar izbora već da su odmah aktivirane za sve građane i da segment čitača kao jedan od načina čitanja lične karte ne bude jedini. Danas lične karte podržavaju NFC tehnologiju – približavanjem lične karte vašem pametnom telefonu učitavate sve podatke sa nje za potrebe jednog dijela verifikacije identiteta – naveo je izvršni direktor, kompanije Fleka, Miloš Milošević.

Podsjetio je da od 30. marta 2025. godine sve stare lične karte neće više biti validne

– Imaćemo jedan veliki novi talas izdavanja ličnih karti i treba do tog roka, koji će najvjerovatnije biti produžen do prvog izbornog procesa u Crnoj Gori, te treba da se automatizuje proces aktivacije ličnih karti u jednom jedinstvenom procesu – kazao je Milošević.

Aleksandar Borozan, direktor sektora razvoja proizvoda, digitalnih kanala i banko-osiguranja u Addiko banci osvrnuo se na velike mogućnosti elektronske identifikacije.

– Primjena elektronske identifikacije je vrlo raznovrsna. Jedna od jednostavnijih primjena elektronske identifikacije je prilikom prolaska pasoške kontrole na evropskim aerodromima bez da se carinik pogleda u oči. Elektronska identifikacija se u tom obliku koristi uz lično prisustvo, ali postoje mogućnosti korištenja elektronske identifikacije koje ne zahtijevaju prisustvo, već se identifikacija može koristiti na daljinu. To su mogućnosti koje novi zakon o AML-u otključava – istakao je Borozan.

Miloš Miketić, predsjednik Udruženja bankarstva Privredne komore Crne Gore je istakao da je osnovni problem što se u Crnoj Gori želi da se nešto radi jer je to budućnost, a da uopšte ne postoji predstava kako da se to primijeni.

– Imamo situaciju da se lična karta koristiti samo na jedan od više načina koji je najnepraktičniji. Treba prvo da razmislimo kako će elektronska identifikacija u praksi da zaživi. Elektronska identifikacija može mnogo da nam pomogne, izmjena zakona nam je omogućila da vi fizički ne morate da dođete u instituciju i očekujem da će se banke prilagođavati – kazao je Miketić.

Podsjetio je na inicijativu o memorandumu koji je Udruženje bankarstva Privredne komore Crne Gore potpisalo sa Poreskom upravom o razmjeni podataka.

– Posljedica ovog memoranduma će biti da kod banaka koje to primijene niko neće morati da ide po potvrdu o zaposlenju, po potvrdu o visini primanja. Napravićete mogućnost da banka bude one stop shop, da dođete i sve završite ugovorom o kreditu i sa novcima. Elektronska identifikacija će omogućiti da vas čak na daljinu identifikujemo i da nećete morati do banke – istakao je Miketić.

Još jedna tema koja je pokrenuta tokom konferecije jeste novi portal otvorenih podataka, o kojoj je razgovarano na panelu “Open data”.

Moderatorka panela, Nada Rakočević , u uvodu, navela je iskustva koje je imala prilikom implementacije projekta ODEON  (Otvoreni podaci za otvorene evropske inovacije) koji je Privredna komora implementirala u periodu 2017-2020.  Projekat je bio fokusiran se na pružanje podrške javnim institucijama  da povećaju količinu i kvalitet otvorenih podataka. U okviru projekta izrađena  Studija o implementaciji koncepta otvorenih podataka u crnogorskim institucijama.

– Mi smo od februara mjeseca tekuće godine radili na pisanju tehničkih specifikacija koje sadrže osnovne korake i podatke kako do novog portala. Moram reći da smo zajedno u saradnji sa EU i UNDP došli do tog rješavanja programskog zadatka i putem UNDP saradnje i njihove podrške izabrali konzorcijum iz Beograda koji je dobio zadatak da sa Ministarstvom javne uprave uspostavi novi portal otvorenih podata. Mogu reći da ćemo za dvije sedmice imati uspostavljen novi portal otvorenih podataka, uspjeli smo u tom procesu migriranja starih podataka sa prethodnog portala. A na nama je sada najznačajniji posao da animiramo svoje saveznike iz Vlade i da podstaknemo sve institucije, sva javna preduzeća i sve lokalne samouprave da stihijski krenemo u sakupljanje i objavljivanje podataka – navela je Lidija Ljumović, v.d. generalne direktorice Direktorata za razvoj i saradnju sa NVO u Ministarstvu javne uprave.

Ljumović ipak napominje da to neće biti lak zadatak.

– Nivo svijesti o važnosti otvorenih podataka nije na zavidnom nivou, stoga da bismo pristupili nekom kvalitetnom radu i da bismo stvorili održivost otvorenih podataka mi za cilj imamo radionice, workshop-ove, panele, kako bismo ojačali službeničke kapacitete. Drugi korak bi bio da se uspostavi visok nivo interoperabilnosti kako bi se podaci kojima raspolaže javna uprava automatski mogli naći na našem portal – dodala je ona.

Andreja Gluščević, Open Data koordinator u Kancelariji za IT i eUpravu govorila je o portalu otvorenih podataka u Srbiji.

– Ono što je naša ideja jeste da ljude u narednom periodu uvodimo u proces, a ne da ih utjerujemo. Ono što jeste digitalizacija nije utjerivanje u procese, jer tada ljudi pružaju otpor, već uvođenje u procese. Postoji veliki otpor oko otvorenih podataka jer ljudi misle da će se nešto strašno desiti. Mi smo dugo išli po lokalnim samoupravama i govorili im da otvaraju podatke zbog njihove transparentnosti, ali sam na kraju odlučila da promijenimo pristup i da im govorimo da otvaraju podatke iz krajnje sebičnosti, da bi njima bio lakši posao, da drugi za njih rade. Usput ćete da budete otvoreni i transparentni, ali ćete pomoći i sebi – navela je Gluščević.

Marko Sošić iz Instituta Alternativa istakao je da transformacija po pitanju otvorenih podataka treba da bude postepena.

– Hajde da vidimo što nam je najkorisnije, šta ima najviše smisla. Podaci Ministarstva finansija, Centralne banke, Zavoda za zapošljavanje bi nam hranili donošenje odluka i to ima smisla i na to se trebamo fokusirati i uputiti podršku, a ne sada da očekujemo od Prijestonice Cetinje ili Direkcije za imovinu Opštine Andrijevica da nam na zahtjev sve to dostave u otvorenom formatu – ispričao je Sošić.

Advokatica, Jelena Adamović je tokom konferencije pojasnila direktivu o slobodnim podacima koja postoji u Evropskoj uniji, a koja je trebala da bude transponovana u srpski pravni okvira.

– Država proizvodi neke informacije i podatke, te podatke i informacije su građani platili kroz poreze i sada imaju pravo zbog transparentnosti da znaju šta se dešava, a zbog korisnosti tih podataka ima pravo da ih uzme nazad i koristi. U EU su stoga donijeli direktivu koja propisuje da ko god želi da traži od bilo koje države članice te informacije, one moraju da budu date uz određena pravila – budu besplatne, budu odgovarajući formati. Ta direktiva se ne bavi nužno portalima ni da nameće državama obavezu da nešto proizvode i objavljuju u otvorenim formatima nego stvara zapravo pravo za građanina da to traže, ako država to ima. Države umjesto da odgovaraju na sve te individualne zahtjeve prave portale za otvorene podatke, ali to i ima smisla – podvukla je Adamović.