Iseljavanje mladih iz Crne Gore

Crnoj Gori je neophodan sistemski pristup razvoju ljudskog kapitala, sveobuhvatna reforma obrazovanja uz prethodne kvalitetne analize, te razrada mogućnosti implementacije rješenja iz programa Fonda garancije za mlade, kako bi se doprinijelo usklađenosti obrazovanja sa potrebama privrede i ekonomskog razvoja i spriječio odlazak stručne i viskokvalifikovane radne snage u inostranstvo.

Ovo je poručeno sa okruglog stola: Iseljavanje mladih iz Crne Gore, koji je Privredna komora organizovala 19. oktobra, a u kojem su učestvovali Dragan Kujović, potpredsjednik Privredne komore, dr Mladen Perazić direktor Sektora za obrazovanje i kvalitet u PKCG, Petar Đukanović iz Centra za građansko obrazovanje i Radoje Cerović ekspert za psihologiju komunikacija, te predstavnici akademske zajednice, sindikalnih asocijacija i privrede.

Potpredsjednik Privredne komore, Dragan Kujović kazao je da iseljavanje mladih, na žalost, predstavlja vrlo aktuelnu temu i veliki problem sa kojim se susrećemo.

Prema njegovim riječima, veliki broj privrednih subjekata širom Crne Gore suočava se sa nedostatkom radne snage, i to je nešto što se mora ticati svih nas.

– Zašto mladi ljudi, bez neke veće analize, donose odluku da svoje profesionalne karijere započnu ili nastave u inostranstvu, bez pokušaja u svojoj matičnoj zemlji, izazov je koji jasno utiče na gubitak ljudskog kapitala u Crnoj Gori – apostrofirao je Kujović.

On je kazao da se prevazilaženju ovog problema mora pristupiti ozbiljno i sistematski, kako bi se našlo adekvatno rješenje, ta da je ovaj skup organizovan sa ciljem da se pomenuto pitanje analizira sa više aspekata i pokuša dati doprinos njegovom rješavanju.

– Mi, kao krovna asocijacija crnogorske privede, imamo zadatak da pomognemo jer se gubitak mladih ljudi odlaskom u inostranstvo već odražava na funkcionisanje svih sfera društva i izaziva sve veću zabrinutost za budućnost, kako cjelokupne privrede, tako i društva u cjelini – istakao je Kujović.

Petar Đukanović, programski direktor Centar za građansko obrazovanje kazao je da bi ova tema morala bi biti pozicionirana kao prioritetna.

Prema njegovim riječima, Istraživanje o položaju mladih u Jugoistočnoj Evropi za 2018/19. koju je ova institucija uradila u sklopu evropskog projekta, pokazala je 50% mladih u Crnoj Gori ima jaku želju da napusti zemlju, te da kao najčešće razloge odlaska navode one ekonomske prirode, kao što su veća plata, bolje perspektive zapošljavanja i poboljšanje životnog standarda. Najveći procenat u istraživanju odnosi se na one visokoobrazovane, što je posebno zabrinjavajuće, jer se suočavamo sa gubitkom potencijalno najboljeg kadra.

– Ovo su dosta alarmantni podaci, imajući u vidu kolika je naša zemlja i kako bi vrijedne resurse trebalo da čuvamo, da bi kasnije svoja stečena znanja primijenili na rješavanje izazova sa kojima se suočavamo- istakao je Đukanović.

Prema njegovim riječima, ovakvo stanje treba posebno da zabrine donosioce odluka, koji osim na deklarativnom nivou, nisu dovoljno posvećeni rješavanju ovog pitanja, te da uveliko kasni usvajanje Strategije za mlade koja je istekla 2021. godine.

Direktor sektora za obrazovanje i kvalitet dr Mladen Perazić, istakao je da odlazak mladih iz Crne Gore predstavlja izuzetno ozbiljan problem, koji tangira sve institucije, ali i privredu.

– U tom smislu, izuzetno je važno da animiramo donosioce odluka, kako bi se neke od preporuka implementirale i skrenula pažnja na ono što je neophodno uraditi- kazao je on.

Prema njegovim riječima, nedostatak podataka o tome koliko je mladih otišlo u instranstvo i koliko će se njih vratiti, predstavlja jednu od glavnih prepreka za dalju analizu i rješavanje problema.

Perazić je tokom skupa predstavio i studiju urađenu u okviru projkta KIF-a, ,,Demografska kriza sa naglaskom na mlade”.

On je istakao da je ova studija pokazala da su zemlje zapadnog Balkana suočene sa opasnom demografskom krizom, te da je važno izdvojiti određene preporuke za donosioce odluka kako bi se doprinijelo rješavanju ovog problema.

Kao neke od preporuka naveo je: usklađvanje podataka nacionalnih statističkih biroa i međunarodnih statističkih organizacija; kreiranje bolje socijalne politike, uključujući podršku porodicama; uključivanje aktera na svim nivoima vlasti i iz različitih sektora (biznis, akademska zajednica, civilno društvo, mladi) u kreiranju politika usmjerenih na migraciju, te postojanje regionalne saradnje među zemljama Zapadnog Balkana kada je u pitanju mobilnost za rad i obrazovanje.

Radoje Cerović, ekspert za psihologiju komunikacija govorio je o odnosu između kulturnih normi i odliva ljudskih resursa, istakavši da je neophodno napraviti korak unazad, sa psihološko-kulturne tačke gledišta, kako bi se uvidjelo šta je to što dovodi do smanjenja ljudskog kapitala, kao najvrijednijeg resursa.

Prema njegovim riječima, država mora imati dovoljno ljudi koje je potrebno obučavati u kontinuitetu, te finansijski adekvatno nagraditi.

– Trenutno imamo vrlo loš kvalitet ljudskih resursa, jer oni koji odlaze od nas su oni koji nam danas najviše trebaju – istakao je Cerović.

Kako je naveo, neophodno je da stvaramo, zadržavamo i motivišemo mlade ljude, kako bi stvorili ljudski kapital, bez opterećenja hijerarhijom u društvu i ograničavanjima.

– Od izuzetne je važnosti da postoji Nacionalni plan za razvoj ljudskog kapitala i on mora biti apsolutni prioritet, demografski, ekonomski, politički i ljudski- apostrofirao je Cerović, dodajući da kroz obrazovni sistem moramo imati i evidenciju visokog potencijala ljudi u državi i van nje, kao i višestruke načine za njihovu valorizaciju, kako bi imali snažnu ekonomiju.

On je na kraju istakao da intelektualna radna snaga predstavlja motor koji je neophodan našem društvu, te da nauka nikada direktnije nije ulazila u BDP jedne države, kao što je to sada.

Tokom diskusije koja je uslijedila, učesnici su posebno istakli nedostatak usklađenosti vještina i nedovoljnu iskorištenost radne snage koja podstiče emigraciju mladih, te je u tom smislu neophodna reforma obrazovnog sistema, kako bi se povećala zapošljivost mladih, težilo boljem usklađivanju stečenih vještina sa zahtjevima tržišta rada, a time i uskladio sistem sa međunarodnim tržištem i omogućila razmjena i priliv ideja.

Učesnici su saglasni da je neophodno stvoriti klimu dostojanstvenih uslova za život i rad, kako bi mladi ostali, stvarali novu vrijednost i pomogli privredi, koja ne može funkcionisati bez kvalitetnog kadra, te da ukoliko im ne posvetimo dovoljno pažnje, ne možemo ni računati na održivost cjelokupnog sistema.