Industrijski razvoj orijentisati ka inovativnim tehnologijama i zelenim modelima poslovanja
Ministarstvo ekonomskog razvoja je u saradnji sa Privrednom komorom, 29. novembra organizovalo Okrugli sto na kom su prezentovani rezultati evaluacije Industrijske politike Crne Gore 2019-2023. godine.
Industrijskom politikom Crne Gore 2019-2023. godine, kao strateškim dokumentom za razvoj konkurentnosti crnogorske ekonomije sa fokusom na industrijski sektor, prepoznato je da su stvarni nosioci promjena i razvoja upravo privredna društva koja, uz adekvatnu podršku, treba da unaprijede svoj potencijal rasta i razvoja i time doprinesu jačanju konkurentnosti ekonomije.
Kako je u pitanju finalizacija procesa evaluacije i završne konsultacije, na Okruglom stolu su predstavljeni nalazi procesa evaluacije kao i zaključci i preporuke za izradu novog strateškog dokumenta Industrijske politike Crne Gore za period 2024-2028. godine.
U uvodnom dijelu govorili su Dragan Kujović, potpredsjednik Privredne komore Crne Gore i Maja Jokanović, načelnica Direkcije za razvoj industrije Ministarstva ekonomskog razvoja, dok je rezultate evaluacije prezentovao konsultant Igor Brkanović.
Potpredsjednik Dragan Kujović je podsjetio da je prva Industrijska politika usvojena 2016. godine kako bi se ispunilo mjerilo za zatvaranje Pregovaračkog poglavlja 20. Preduzetništvo i industrijska politika.
– Bojim se da nismo uspjeli da postignemo ono što je u fokusu industrijske politike, a to je da prerađivačka industrija zauzme mjesto pokretača razvoja koje joj pripada, jer se čini da gubi trku sa uslugama. Nadam se da ćemo uspjeti da stignemo do tog cilja kako bismo kroz stabilnu industriju mogli da posmatramo dugoročni privredni razvoj – rekao je Kujović.
Maja Jokanović, načelnica u Direkciji za razvoj industrije u Ministarstvu ekonomskog razvoja je istakla da se proces evaluacije sprovođenja Industrijske politike Crne Gore 2019-2023. godine, započet u martu ove godine, nalazi u završnoj fazi. Značaj evaluacije je posebno naglašen i iz ugla pregovaračkog procesa u cilju stvaranja preduslova za zatvaranje Pregovaračkog poglavlja 20. Proces je sproveden uz implementacionu podršku Evropske banke za obnovu i razvoj, u realizaciji Konzorcijuma – Pricewaterhouse Coopers d.o.o. Srbija, Pricewaterhouse Coopers d.o.o. Podgorica i Instituta za preduzetništvo i ekonomski razvoj Podgorica, a uz podršku EU kroz projekat “Uspostavljanje jedinstvene pristupne tačke za MSP u Crnoj Gori: Zadatak 1-Jačanje institucionalnih kapaciteta“.
U sklopu procesa evaluacije Industrijske politike 2019-2023. godine, sprovedeno je više aktivnosti koje su obuhvatile analizu dokumenata i statističkih podataka relevantnih za razvoj industrije, anketna istraživanja putem upitnika, kao i indvidualne i grupne intervjue sa ključnim nosiocima procesa, zatim fokus grupe sa predstavnicima relevantnih institucija za kreiranje i implementaciju politike iz javnog i privatnog sektora. Osim navedenog, procesu evaluacije je dat dodatni doprinos i od strane privatnog sektora kroz organizovanje fokus grupa sa predstavnicima privrede, kao krajnim korisnicima programa podrške, koji su iznijeli svoje inicijative i predloge od značaja za kreiranja instrumenata podrške za razvoj njihovog poslovanja.
Igor Brkanović, konsultant predstavio je rezultate evaluacije Industrijske politike Crne Gore 2019-2023. godine.
On je istakao da je rad na evaluaciji bio vrlo kompleksan, te ukazao na činjenicu koje svi moramo biti svjesni, a to je da resursi nisu beskonačni, kako ljudski tako i materijalni.
Prema njegovim riječima, ova evaluacija obuhvata nezavisnu eksternu procjenu implementacije Industrijske politike kroz faze pripremne, implementacione, evaluacione i finalne analize i ujedno pruža podršku ispunjavanju ciljeva pregovora o pristupanju EU, posebno u okviru Poglavlja 20. Preduzetništvo i Industrijska politika.
– Cilj je bio procijeniti implementaciju Industrijske politike, bolje razumjeti sprovedene aktivnosti, postignute rezultate i efekte, identifikovati ključne nalaze na osnovu kriterijuma evaluacije i naučenih lekcija koje mogu pomoći da se unaprijedi buduća Industrijska politika i aktivnosti Koordinacionog tijela za izradu i implementaciju Industrijske politike.
Govoreći o postignutim ciljevima Industrijske politike, kazao je da oni doprinose ekonomskoj integraciji, poslovnoj otpornosti i diverzifikaciji, uz veći fokus na digitalizaciju.
Brkanović je na osnovu nalaza evaluacije takođe istakao povjerenje preduzeća u reforme Vlade, te ukazao na to da su postignuti rezultati doprinijeli oporavku nakon pandemije.
Naveo je i da je evaluacija dala praktične preporuke za unapređenje Industrijske politike koje se mogu uključiti u proces donošenja odluka za naredni period. Prema njegovim riječima, neke od preporuka za naredni period uključuju unapređenje strukture okvira Industrijske politike, kroz analizu obima i definiciju Industrijske politike u skladu sa EU orijentacijom, te direktan odgovor na preporuke EK i smanjenje broja strateških dokumenata. Neophodno je poboljšati koordinaciju sa drugim nacionalnim strategijama, prije svega vezu u planiranju Industrijske politike sa Programom ekonomskih reformi i Strategijom pametne specijalizacije, kao i sa novim Planom rasta za Zapadni Balkan, te razjasniti stratešku orijentaciju Industrijske politike.
– Moramo razviti intervencije podrške prema horizontalnim i vertikalnim ciljevima Industrijske politike i fokusirati se na ključne prioritete, posebno zelenu i digitalnu tranziciju, ali i ojačati budžetiranje i planiranje finansiranja Industrijske politike – apostrofirao je Brkanović.
On je kazao da sve ove preporuke imaju cilj da se unaprijedi efektivnost i uticaj Industrijske politike u narednom periodu. Na bazi predstavljenih nalaza i preporuka evaluacije, kao okvir za naredni period predložena su tri ključna stuba: unapredjenje regulatornog ambijenta i institucionalne infrastrukture, bolji pristup finansijama i razvoj potrebnih novih znanja i vještina, zatim transformacija preduzeća ka zelenom, održivom poslovanju, resursnoj efikasnosti i cirkularnoj ekonomiji i kao treći stub- digitalna transformacija i unapređenje inovativnih performansi preduzeća usmjerenih ka rastu konkurentnosti u prioritetnim sektorima sa potencijalima rasta.
Nakon prezentacije, uslijedila je diskusija o ključnim nalazima i preporukama evalucije Industrijske politike Crne Gore 2019-2023. godine. Učesnici su ocijenili da digitalizacija predstavlja važan preduslov ako se želi ići ka održivosti, te istakli da je neophodna tješnja saradnja privrede i institucija, kako bi se kreirali kvalitetni programi podrške, posebno u sektoru proizvodnje. Takođe, istaknuta je neophodnost pažljivog i ozbiljnog pregovaranja sa EU posebno kada je u pitanju slabije povlačenje rasploživih EU fondova od strane Crne Gore te je potrebno zajedno sa EU naći mehanizme koji bi pomogli Crnoj Gori da iskoristi raspoloživa sredstva. Naglašena je i potreba da se uspostavi stalni dijalog unutar same privrede što bi rezultiralo zajednički postavljenim prioritetima koji bi bili jasne smjernice za donosioce odluka.
