Implementacija programa proširene odgovornosti proizvođača u Crnoj Gori
Uvođenje sistema proširene odgovornosti proizvođača (EPR) označava važan korak Crne Gore ka održivom upravljanju resursima i usklađivanju sa evropskim standardima, a zahtijeva da proizvođači, uvoznici i distributeri preuzmu odgovornost za proizvode koje plasiraju na tržište – od trenutka njihove proizvodnje pa sve do pravilnog zbrinjavanja. Iako predstavlja priliku za modernizaciju sistema upravljanja otpadom, pred privrednicima stoje brojne obaveze, uključujući organizaciju reciklažnih tokova, registraciju u sistem i prilagođavanje poslovanja novim pravilima.
Ovo je poručeno sa okruglog stola „Implementacija programa proširene odgovornosti proizvođača u Crnoj Gori“ koji su 16. decembra organizovali Privredna komora Crne Gore i Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, tokom kojeg su analizirani izazovi i mogućnosti koje donosi ovaj koncept.
Milena Rmuš, predstavnica Privredne komore, pojasnila je da je uvođenje ovog sistema obaveza koja proizilazi iz Zakona o upravljanju otpadom, te da se odnosi na kategorije proizvoda poput električne i elektronske opreme, baterija, akumulatora, guma, ambalaže, plastičnih proizvoda za jednokratnu upotrebu i ribolovnog alata sa plastičnim komponentama.
– Shodno zakonu, svi proizvođači, uvoznici i distributeri koji ove kategorije proizvode stavljaju na tržište Crne Gore moraju biti uključeni u šemu proširene odgovornosti, a Crna Gora je u obavezi da uskladi svoje zakonodavstvo sa najboljim evropskim praksama – naglasila je Rmuš.
Predstavnici Ministarstva ekologije istakli su da će ključni podzakonski akti, uključujući uredbu za električni i elektronski, biti završeni i usvojeni do kraja 2024. godine.
Ivan Stanišić, načelnik Direkcije za upravljanje otpadom i komunalne usluge naglasio je da su svi privrednici pozvani da svojim sugestijama doprinesu finalizaciji uredbi.
– Obaveza za sve privredne subjekte koji na tržište plasiraju električu i elektronsku opremu, shodno Zakonu počinje 1. januara 2025. godine, stoga je važno je da privrednici aktivno učestvuju u ovom procesu kako bismo osigurali što efikasniju implementaciju – rekao je on.
Jasmina Janković Mišnić, šefica Odsjeka za upravljanje otpadom je podsjetila je da je u saradnji sa Privrednom komorom i GIZ-om izrađen priručnik za privrednike koji detaljno objašnjava principe funkcionisanja EPR sistema, te da je dostupan svim zainteresovanima.
Tokom diskusije, privrednici su ukazali na to da bi implementacija sistema mogla imati značajan uticaj na njihovo poslovanje. Ključni problemi odnose se na potencijalno povećanje troškova i posljedičan rast cijena proizvoda na tržištu.
Jedno od centralnih pitanja odnosilo se na složenost organizacije kolektivnih sistema, posebno za ambalažu, koja uključuje širok spektar proizvođača i distributera. Privrednici su istakli da postoji potreba za jasnim uputstvima o registraciji i obavezama, kao i za dodatnim edukacijama kako bi se lakše prilagodili novim zahtjevima.
Posebno su ukazali na izazove vezane za infrastrukturu, jer Crna Gora trenutno nema kapacitete za obradu određenih vrsta otpada, zbog čega bi se dio otpada morao izvoziti.
Svi učesnici saglasni su da je ambalaža najkompleksniji tok otpada za regulisanje, s obzirom na širok broj subjekata koji je proizvode ili uvoze. Iako su depozitni sistemi predloženi kao potencijalno rješenje za ambalažu, naglašeno je da oni ne mogu zamijeniti sistem proširenu odgovornost imajući u vidu da mogu da obuhvate samo ambalažu za piće.
Na kraju, poručeno je da uvođenje sistema proširene odgovornosti proizvođača predstavlja ključni korak ka održivom upravljanju resursima i usklađivanju sa evropskim standardima. Ipak, implementacija zahtijeva aktivnu saradnju države, industrije i svih učesnika u lancu snabdijevanja kako bi se osigurala efikasnost i izbjegli potencijalni negativni efekti na privredu.
Privredna komora i Ministarstvo ekologije najavili su organizaciju dodatnih radionica i konsultacija kako bi privrednicima pružili svu potrebnu podršku.