BBF drugi dan: Nema srećne države bez razvijenog Sjevera, realizovati započete projekte u najkraćem roku
Razvoj Sjevera Crne Gore mora biti obaveza svake Vlade i politika oko koje se ne polemiše, poručio je Duško Marković, premijer od 2016. do 2020. godine, sa panela Bjelopoljskog biznis foruma na temu uticaja kapitalnih investicija na ravnomjerni regionalni razvoj, a kojim je moderirao Hasan Ramović, predsjednik Savjeta za ekonomski razvoj Opštine Bijelo Polje i jedan od osnivača ovog skupa.
– To kažemo zbog objektivnih potreba ne samo građana Sjevera, već ukupne ekonomske i razvojne politike države. Nema srećne i ekonomski razvijene države bez razvijenog njenog sjevera – kazao je Marković.
Sa žaljenjem je konstatovao da je danas sjeverni region najmanje razvijen, sa najnižim životnim standardom stanovništva, i zapaženim internim i eksternim migracijama.
– Investicije na sjeveru su nužne jer imamo neiskorišćene ogromne razvojne resurse u različitim sektorima – poljoprivredu, turizmu, energetici… – naveo je on.
Vlada kojom je predsjedavao, podsjeća Marković, imala je u fokusu razvoj ovog regiona.
– Sjever je bio u centru razvojne politike 41. Vlade i kapitalni budžet je bio snažno usmjeren na njegov razvoj. Od 350 do 400 milona eura kapitalnog budžeta 80 odsto je išlo u projekte na Sjeveru – kazao je Marković i podsjetio na projekte valorizacije Bjelasice i Komova, Cmiljače, Hajle, Žarskog i Đalovića pećine, vrijedne preko 100 miliona eura.
Marković konstatuje da se ti projekti danas otežano odvijaju, pa smatra da nijedna vlada ne smije dozvoliti da se zaustave započeti razvojni projekti za koje su sredstva opredijeljena. Dodao je da je 41. Vlada 90 miliona eura opredijelila za projekte iz sredstava koje je dobila kroz ekonomska državljanstva.
– Započeti projekti moraju biti završeni u mandatu nove Vlade i građani Sjevera moraju biti glasni kako to podstakli – poručio je Marković.
– Karikiralo se u javnosti: šta će nam skijališta, imamo li adekvatnu nadmorsku visinu za njih, da li ćemo privući turiste… Izgradnjom skijališta valorizujete najljepše planine u Evropi, gradite prilazne puteve i drugu infrastrukturu, razvijate vodovode, IT sadržaje, kao i kvalitetan nivo usluga. Jedna investicija od 100 miliona eura u skijalište znači milijardu eura benefita za ekonomiju i građane Crne Gore – zaključio je Duško Marković.
Njegov sagovornik na panelu, državni sekretar Ministarstva kapitalnih investicija Admir Šahmanović govorio je o aktivnostima ovog resora na Sjeveru, sa posebnim fokusom na realizaciju autoputa i izgradnju i rekonstrukciju drugih saobraćajnica, projekte u energetici, valorizaciju aerodroma u Beranama, upoznajući učesnike Foruma sa konkretnim realizovanim ulaganjima u te projekte.
– Kapitalni projekti su glavni zamajac ekonomskog razvoja i samo razvijen Sjever znači dobro za sve građane Crne Gore i sve regione naše zemlje – kazao je Šahmanović.
Prema njegovim riječima, saobraćajni projekti vode boljem povezivanju sa regionom, a čemu će doprinijeti i jedinstveni granični prelaz sa Srbijom u Bijelom Polju.
– Autoput najveći projekat MNE i efekti su vidljivi čak u prvoj godini njegovog rada. Autoputem je prošlo 2,3 miliona vozila a efekat na Kolašin je nemjerljiv i svjedočimo „bumu“ na tržištu nekretnina i rastu turističke posjete – kazao je on.
Šahmanović je zaključio izlaganje jasnim opredjeljenjem da doprinese razvoju ovog regiona.
– Nama će biti prioritet da Sjever dostigne nivo razvijenosti drugih regiona – kazao je on.
O detaljima infrastrukturnih projekata koji se realizuju govorila je Maja Đurović, pomoćnica direktora Uprave za kapitalne projekte. Ona je kazala da je riječ o projektima koji doprinose unapređenju života i rada žitelja Sjevera, kao i turističkoj atraktivnosti planinskih centara. Govorila je o valorizaciji Durmitora, Đalovića pećine, izgradnji sitema vodosnabdjevanja i osnježavanja na skijalištu u Kolašinu, skijališta na Cmiljači i prateće infrastrukture, ali i ukazala na određene probleme, prije svega administrativne prirode, koji otežavaju realizaciju projekata.
Nihad Canović, predsjednik Opštine Plav, tokom panela je istakao da potrebe Sjevera nijesu samo potrebe njegovih žitelja, već cijele Crne Gore
– Ne možemo imati razvijenu evropsku državu Crnu Goru bez razvoja Sjevera. Infrastruktura je osnovni problem nerazvijenosti ovog regiona. Ne možemo govoriti o razvoju privrednog ambijenta ako pri prvom snijegu ostajemo bez struje, ako nas odron blokira od ostatka zemlje – rekao je Canović.
Zahvalio je 41. vladi i njenom premijeru Markoviću na iskrenoj posvećenosti razvoju Sjevera, podsjećajući da je za vrijeme njenog mandata izgrađen putevi koji su bolje povezali Plav i Gusinje okruženjem.
– Možemo da svjedočimo većem broju turista kao konkrentnom rezultatu ovih projekata. Jer, ako želimo dovesti ljude iz svijeta prvo moramo iz drugih krajeva Crne Gore i okruženja – rekao je Canović.
Sa žaljenjem je konstatovao da još nijesu realizovani projekti saobraćajnice Plav-Bogićevica-Dečani, koja bi turistički otvorili Plav, kao ni revitalizacija Plavskog jezera.
– Vjerujem da će nova Vlada rješavati ove probleme – kazao je Canović.
O bogatstvu koje predstavlja Đalovića pećina govorio je privrednik koji je sedam godina upravljao Lipskom pećinom – Tomo Knežević.
– Stručnjaci kažu da je Đalovića pećina jedna od najljepših u Evropi. Vi ovdje imate dijamant, a od toga kako ćete ga izbrusiti zavisi kakav ćete turistički proizvod dobiti. Đalovića pećina mogla bi imati od 50 do 100 hiljada posjetilaca. Morate da kreirate sadržaje, suvenirnice, otvorite hotel, da plasirate lokalne poljoprivredne proizvode – kazao je Knežević.
Smatra da crnogorske atrakcije nemaju adekvatnu prateću infrastrukturu.
– Đalovića pećina je bila tu milion godina prije ljudi, nemojte da ulaznica za takvu elitnu atrakciju bude tri četiri eura – kazao je Knežević.
Naglašava da država ne smije da ima maćehinski odnos prema prirodnim ljepotama Sjevera.
– Samo pet odsto prihoda od turizma da uzme Sjever? To je bruka. Otvorimo Sjever jer to je razvojna šansa. Potrebno je da se napravi 10-godišnja strategija koju će poštovati sve vlade. Potrebno da imamo posebnog ministra turizma – poručio je Knežević.
Ova tema pokrenula je veliko interesovanje za pitanja i sugestije privrednika, kao i predstavnika Privredne komore Crne Gore.
Kako da Sjever privuče investitore i iskoristi potencijale mladih i preduzetnica
Drugi dan 4. Bjelopoljskog biznis foruma započeo je izlaganjem Muamera Ragipovića, izvršnog direktora firme “Logmaxx Alfa” i predstavnika kompanije “Chayton Capital LLP”, o tome šta država i opština treba da urade kako bi podstakli velikog investitora da investira na Sjeveru Crne Gore.
– Koliko god se trudite da privučete investitora, ako niste spremni da ga prihvatite i podržite on neće doći. Potrebno je da pripremite ponudu za njega, iskoristite ono najbolje što imate kao što su na Sjeveru prirodna bogatstva i ljepote, jer je to vaš potencijal. Dalje, ako je investicija na prvom mjestu onda je obrazovanje mladih na drugom mjestu odnoso školstvo – kazao je Ragipović.
Uslijedio je četvrti panel Foruma sa temom „Žene i mladi kao začetnici biznisa“. Moderirala je Milica Lazarević, Privredna komora, a panelisti su bili Nemša Omerhodžić, DOO Merkator Bijelo Polje, Jasmina Vlahović, Garni hotel & Glamping “Zvjezdana dolina”, Marko Maraš, osnivač platforme “Seljak.me” i Uroš Bulatović, predsjednik Unije mladih preduzetnika Crne Gore.
Nemša Omerhodžić je predstavila njen porodični biznis koji je otpočela početkom 1990-ih, kada se na žene u biznisu gledalo sa većom skepsom nego danas. Crna Gora je generalno napredovala u oblasti ženskog preduzetništva, smatra ona.
– Žensko preduzetništvo je višestruko važno jer je to najbrže rastuća kategorija i jedan od glavnih faktora koji doprinosi razvoju ekonomije. Prije 10 godina jedna od deset kompanija je bila u vlasništvu žena, a danas je to jedna od četiri kompanije – kazala je ona.
Apeluje na sve žene koje prepoznaju u sebi potencijal da pokrenu svoje biznise, a Forumu predlaže da dodjeljuje nagradu za najbolju preduzetnicu.
Jasmina Vlahović govorila je o porodičnom biznisu koji postoji četiri godine i kvalitetom usluga sve više osvaja tržište. Kroz Garni hiotel Zvjezdana dolina i glampingom pružaju novu vezu sa prirodom za šta postoji veliko interesovanje, a ujedno promovišu ljepote sjevera države.
– Želimo da poručimo mladima da ne odlaze sa sela, već da iskoriste njegove brojne potencijale – poručila je Vlahović i najavila organizovanje festivala bilja na tom području.
Ona je istakla značaj podrške IRF i UNDP za žene i mlade u biznisu.
Marko Maraš je pokrenuo seljak.me, prvu specijalozvanu platformu u Crnoj Gori, koju posjećuje do četiri miliona ljudi godišnje, a koja je izašla van okvira Crne Gore i uspostvljena je i u Srbiji, a namjera je da to uskoro bude i u drugim državama regiona..
– Drago mi je što smo omogućili ljudima da lakše plasiraju poljoprivredne proizvode i dođu do potrebnih informacija – rekao je Maraš, podsjećajući da je ova platforma omogućila i prvu kupovinu krave bitkoinom.
On apeluje na povezivanje poljoprivrede i digitalnih tehnologija.
– Moramo uključiti digitalne tehnologije jer one pomažu da mlade uključimo u sektor poljoprivrede i zadržimo ih na selu. Ulažimo u mlade – poručio je Maraš i poručio da je neophodno ulagati u obrazovanje, medicinu i druge sadržaje u ruralnim sredinama.
Uroš Bulatović je kazao da su druge zemlje utvrdile da se ulaganje u biznise mladih 200 odsto više isplati nego podrška kompanijama ljudi u poznim godina.
Poziva i da Crna Gora napravi slično istraživanje, jer je u ulaganje u mlade finansijski isplativo.
– Posljednje istraživanje pokazuje da ispod četiri odsto preduzeća u našoj zemlji pripada mladima. Mi se borimo se da ih podržimo, ali neophodna je sistemska podrška. U Podgorici smo sa PKCG otvorili hab za pokretanje biznisa mladih koji će biti jedan od vidova sistemske, nefinansijke podrške. Smatram da programi podrške treba da najprije utvrde potrebe mladih – kazao je Bulatović.
Ljudski kapital je okosnica ekonomskog razvoja
O ljudskom kapitalu kao okosnici ekonomskog razvoja – izazovu odliva radne snage i načinima njegovog prevazilaženja kroz obrazovanje, razgovarali su prof. dr Mijat Jocović, dekan Ekonomskog fakulteta Univerziteta Crne Gore, Aleksandar Rakočević pomoćnik direktora Zavoda za zapošljavanje, Jelena Vuletić, osnivačica DOO „Balance 2 business“ i članica UO Hipotekarne banke za rizike i bjelopoljski privrednik Muzafer Ljuca.
Mijat Jocović je istakao da bez investicija na sjeveru nema novih radnih mjesta i sprečavanja migracija.
– Migracije su istorijski ciklus i one se dešavaju u brojnim zemljama. Mladi odlaze iz Crne Gore zbog više razloga, a jedan od osnovnih je nedovoljna konkurentnost naše ekonomije, što će posebno biti problem sa učlanjenjem u EU – rekao je Jocović.
Zato, zaključuje on, treba jačati konkurentnost ekonomije i na taj način ublažiti migracije, koje se u cjelosti ne mogu spriječiti.
– Imamo deficit uvoza robe, a suficit izvoza radne snage, a naši kadrovi nijesu poluproizvodi već gotovi proizvodi. Treba raditi na tome da se mladi vraćaju i promovisati primjere onih koji su to učinili – smatra dekan.
Naglašava da je ulaganje u obrazovanje najisplativije i uslov ekonomskog razvoja.
– Mislim da fokus kreatora politika treba da bude na srednjem stručnom obrazovanju, po uzoru na pozitivne primjere iz okruženja, a naročito Slovenije koja je uskladila dualno obrazovanje sa potrebama tržišta rada – navodi on, dodajući da treba preispitati rješenje besplatnog visokoškolskog obrazovanja koje nije dalo adekvatne rezultate.
Aleksandar Rakočević je istakao kompleksnost situacije na tržištu rada gdje je oko 40.000 nezaposlenih koji u velikom procentu ne odgovaraju potrebama poslodavaca. Smatra da je veliki izazov nespremnost nezaposlenih na mobilnost i neodgovaranje potrebama sezonalnosti naše privrede.
– Obrazovanje nije u potpunosti usklađeno sa potrebama tržišta rada. Dualno obrazovanje se mora unapređivati i još više uzeti u obzir potrebe poslodavaca – ocjenjuje Rakočević.
On poručuje da moramo unaprijediti sistem obrazovanja i berzu rada.
– Srednje stručno obrazovanje je temelj razvoja društva – kazao je Rakočević.
Predstavljajući programe obrazovanja odraslih koje realizuje Zavod, Rakočević je istakao da su dali dobre rezultate u razvoju vještina ljudi na njihovoj evidenciji.
– Zainteresovanost poslodavaca da učestvuju u obukama kadrova sve je veća. Neophodno je razvijati ključne kompetencije, jer se obrazovanje unapređuje sticanjem novih vještina – rekao je on.
Jelena Vuletić smatra da je tema ljudskog kapitala kao okosnice ekonomskog razvoja veoma važna i da bez mladih ljudi nema ekonomskog napretka.
– Potrebno je pripremiti mlade ljude za biznis ambijente i to kroz unapređivanje njihovih „soft skillsa“. Kroz naš program Student Business Hub prošlo je više od 120 mladih ljudi, polaznika završnih godina fakulteta koji žele da se usavršavaju i unapređuju svoja znanja i vještine. Kroz obuke koje radimo sa njima usklađujemo, komuniciramo, donosimo odluke, razvijamo kritičko mišljenje, postavljamo prioritete.
Ocjenjuje da mladi imaju nedovoljno samopouzdanja, primjetan je izostanak jasne vizije i cilja. U vrlo kratkom periodu željni su brojnih različitih iskustava. Kratko se zadržavaju, a bitna im je i materijalna strana- ističe Vuletić.
Muzafer Ljuca, privrednik koji se preko tri decenije bavi privatnim biznisom u Bijelom Polju, predstavio je svoju kompaniju Mikromont koja ima 50 radnika i specifičnu djelatnost, jer nudi proizvode vezane za energetsku efikasnost.
Napravio je osvrt na sve što je prošla naša država od raspada SFRJ do danas, a što je ostavilo posljedice na privredu.
– Bavljenje biznisom je bilo izuzetno otežano, ali srećom još trajemo, za šta je bilo neophodno imati dosta hrabrosti. Nažalost, u tom vrtlogu su nestajale institucije, a jedna od njih je i obrazovni sistem. Nekada dobre škole proizvodile su sjajne zanatlije koji su davali impresivne rezultate. Uslovi za obrazovanje novih kadrova specifičnih zanimanja su bili sve lošiji. Primat je zauzela želja da se ljudi bave poslovima koji nisu stvarali nove vrijednosti, a rijetko je bio fokus na realnoj ekonomiji – kazao je Ljuca.
Naglašava da su u takvim okolnostima bili prinuđeni da se uz pomoć ZZZCG snalaze i kreiraju edukacije, seminare i obuke kako bi sami dolazili do kvalifikovane radne snage.
– Za visokostručnim kadrom postoji stalna „žeđ“ i to će sigurno predstavljati problem i ubuduće – konstatovao je on.
Ljuca je na kraju uputio jasan apel donisiocima odluka.
– Apelujem na državu da prestane da bude najveći poslodavac u Crnoj Gori. Potrebno je mnogo veću energiju posvetiti privredi, koja na najbolji način stvara prave vrijednosti i povećava standarde- zaključio je on.