Saradnja privrede i obrazovnih institucija gradi radnu kulturu mladih

Predstavnici Privredne komore Crne Gore učestvovali su na prvom sastanku Upravnog odbora Erasmus + projekta “Izgradnja kapaciteta u oblasti učenja zasnovanog na radu” EmpoloyVET, održanom u organizaciji Vanjsko-trgovinske Komore Bosne i Hercegovine u Sarajevu. Projekat je osmišljen tako da kroz sinergijske aktivnosti i čvrsto institucionalno partnerstvo privrednih komora i srednjih stručnih škola iz Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Slovenije, Centra za stručno obrazovanje, ponudi rješenja koja vode ka većoj validnosti kvalifikacija srednjeg stručnog obrazovanja na tržištu rada. To znači zajednički rad na unapređivanju spremnosti učenika da nakon sticanja praktičnih i aktuelnih vještina tokom formalnog obrazovanja bolje odgovore zahtjevima poslodavaca i brže se integrišu u process rada.Vodeći partner na projektu EmployVET je Industrijsko-preduzetnička komora Krško, a partneri su Ustanova za obrazovanje odraslih iz Zagreba, Sarajevska regionalna razvojna agencija, Vanjsko-trgovinska komora Bosne i Hercegovine, Centar za stručno obrazovanje Crne Gore i Privredna komora Crne Gore. Na ovom skupu učestvovali su prof. dr Mladen Perazić, direktor Sektora za obrazovanje i kvalitet, Dragana Šofranac, samostalna savjetnica u Sektoru za projekte i Marga Koković, samostalna savjetnica u Sektoru za obrazovanje i kvalitet. U okviru istog događaja održan je i sastanak zajedničke fokus grupe poslodavaca i nastavnika anagažovanih u pružanju praktične nastave u okviru srednjeg stručnog obrazovanja na kojem su on-line putem učestvovali i privrednici iz Crne Gore
Potpredsjednik Vanjsko-trgovinske komore Bosne i Hercegovine Zdravko Marinković je u uvodnom obraćanju istakao da se privreda i obrazovanje sarađuju u kreiranju obrazovne ponude na raznim nivoima i kroz brojne vidove saradnje. Zbog toga su nam dragocjeni projekti koji se na ovako inovativan način bave temom mjesta i značaja stručnog obrazovanja u kontekstu potražnje privrede za ljudskim resusursima. Potpredsjednik Marinković je naglasio da privreda i industrija Bosne i Hercegovine grabe krupnim koracima naprijed, što zahtijeva modernizaciju stručnog obrazovanja u pravcu stasavanja i usavršavanja mladih ljudi koji će imati kapacitet da isprate razvojne potrebe bosansko-hercegovačke privrede.Privredna komora Crne Gore se predstavila kao organizacija koja je aktivno profilisana u procesu reforme obrazovnog sistema, tako što je od samog početka obezbijedila da svi predlozi standarda kvalifikacija, obrazovnih profila i stručnih profila od značaja za privredu prođu test poslodavaca, koji je apsolutno neophodan ukoliko želimo da gradimo stručno obrazovanje sposobno da iznjedri kadrove koje potražuju privredni sektori strateški viđeni kao nosioci budućeg ekonomskog razvoja Crne Gore.
Stručno obrazovanje iz ugla poslodavaca
Obuhvat učenika koji sada pohađaju stručnu praksu kod poslodavaca pokazuje da privreda Crne Gore sve više prepoznaje pozitivnu vezu između stručnog obrazovanja i konkurentnosti kompetencija mladih ljudi na tržištu rada, naročito u kontekstu sve izraženijeg nedostatka brojnih stručnih profila. Hrvatski partneri su podsjetili da su tamošnji poslodavci prešli put od nedovoljne zainteresovanosti za učešće u stručnoj praksi do prihvatanja iste kao nužnosti za dobijanje deficitarnog kadra, te učenjem kroz rad sada sami stvaraju i obezbjeđuju sebi motivisane radnike, adaptirane na radnu kulturu preduzeća, što donosi značajne uštede sredstava i vremena potrebnih za obuku i uvođenje novih zaposlenih u radni proces.S druge strane, istaknuto je da su Privredna Komora Crne Gore i Centar za stručno obrazovanje aktivnim djelovanjem doprinijeli da dualno obrazovanje od nove kategorije u našem obrazovnom sistemu prerasta u ozbiljnu platformu koja mladim ljudima otvara izvjestan profesionalni razvoj i omogućava veću zapošljivost. Kumulativni efekat koje želimo da postignemo su savremene kompetencije koje učenici stiču, produktivna radna snaga i konkurentnija privreda.
Kompanijama je potrebna dodatna podrška u vidu veće dostupnosti informacija o obrazovnoj ponudi, uvođenju i promovisanju slobodnih mjesta za implementaciju učenja kroz rad, kao i pomoć u obučavanju i licenciranju mentora u kompanijama. Istovremeno je potrebno raditi i na profesionalnom razvoju organizatora praktične nastave u školama. Treba pojednostaviti i ubrzati proces akreditacije preduzeća koja pružaju stručnu praksu, a ista preporuka se odnosi i na administrativne zadatke koji su povezani sa učenjem kroz rad. Istaknut je nestabilan i sezonski karakter saradnje poslodavaca i stručnih škola, što utiče na kvalitet stručnog obrazovanja koje je ocijenjeno kao veoma dobro strukturirano i organizovano , posebno u sektoru turizma, dok je kao najslabija karika prepoznato stručno obrazovanje u domenu industrijski orijentisanih zanimanja.
Izazovi u vidu nedovoljnih kapaciteta najvećeg broja poslodavaca u Crnoj Gori da učestvuju u organizaciji stručne prakse zbog neadekvatnih tehničkih, prostornih i ljudskih resursa, moraju biti prevaziđeni kroz sinergetsko djelovanje privrede.
Ugovorni odnos poslodavca, roditelja učenika i škole je jedno od pitanje koje treba bolje urediti na putu ka efikasnoj stručnoj praksi. Takođe, kvalitet stručnog obrazovanja je uslovljen i brojem sati koje učenici provode na stručnoj praksi, gdje su hrvatski partneri naglasili dobre ishode 812 sati koliko je trajanje prakse na prvoj, odnosno 630 sati prakse na drugoj godini srednjih stručnih škola u ovoj zemlji. Izazov predstavlja i finansiranje i plaćanje naknade učenicima.