Zakone donositi u konsultaciji sa privredom

Odbor udruženja poljoprivrede i prehrambene industrije Privredne komore Crne Gore, na sjednici održanoj 28. marta‚ razmotrio je informacije o poslovanju u ovom sektoru tokom 2022. godine, te realizaciji mjera u okviru IPARD II programa. Prezentovan je Agrobudžet za tekuću godinu, a usvojen Izvještaj o radu OU za prethodnu.

Sjednicu je vodio predsjednik Odbora Milutin Đuranović, a u radu su, pored članova, učestvovali predstavnici resornog ministarstva i Agencije za plaćanje.

– Za privrednike je veoma važno da preko Privredne komore i njenih organa budu uključeni od početka donošenja propisa koji utiču na njihovo poslovanje, jer često se dešava da propisi budu doneseni bez konsultacija sa privredom. To je bio slučaj sa izmjenama Zakona o akcizama i tokom 2022. i 2023. godine, jer su privrednici o tome saznali iz sredstava javnog informisanja – istakla je

Sekretarka Odbora Lidija Rmuš.

Ona je  ukazala je da je tokom 2022. godine bilo izazovno poslovati usljed krize izazvane pandemijom i ratom u Ukrajini i rasta cijena inputa, te da je zbog suše i grada došlo do smanjenja biljne proizvodnje. Kao odgovor na krize nameće  se donošenje državnih mjera u cilju obezbjeđenja sigurne snabdjevenosti građana i privrede.

Tokom prethodne godine zabilježen je značajan rast cijena uvoznih proizvoda i inflacija, ali trendovi pada cijena na berzi u ovoj godini ulivaju optimizam. Opredjeljivanje značajno više sredstava iz Budžeta u cilju povećanja domaće proizvodnje imalo bi direktan uticaj na smanjenje uvoza poljoprivrednih proizvoda, a izvoz bi mogao biti povećan uvođenjem mehanizma njegovog podsticanja i pojednostavljenjem procedura povrata PDV-a. Raduje što je ostvaren rast izvoza mesnih prerađevina i voda.

U  Informaciji o poslovanju sektora agrara za 2022.godinu je istaknuta ocjena da je neophodno skratiti procedure u vezi korišćenja grantova iz IPARD-a, kako bi se ova sredstva u većoj mjeri iskoristila. Apostrofirana je potreba dodatnog jačanja saradnje poljoprivrede i turizma, kao i to da domaći proizvodi moraju zauzeti značajnije mjesto u trgovačkim lancima, kako bi se doprinijelo njihovom plasmanu. Poziva se na korekcije akciza na gasna ulja koja se koriste u proizvodnji hrane i uvođenje niže stope PDV-a na mesne prerađevine, sireve, voće i povrće čime bi se kreirali povoljniji uslovi i veće interesovanje za ulaganje u ove sektore. Gornju granicu stope poreza na nepokretnosti treba smanjiti na 0,5%, i razmotriti mogućnost oslobađanja poljoprivrednih i proizvođače iz sektora prehrambene industrije od plaćanja dijela njegovog iznosa. Treba obezbijediti određeni nivo podrške u Agrobudžetu za pekarsku i konditorsku industriju, proizvodnju kafe i flaširanje vode, s obzirom na to da nemaju mogućnost dobijanja granta za modernizaciju i povećanje proizvodnje kroz IPARD program.

Predsjednik Odbora Milutin Đuranović  kazao je da Informacija potvrđuje visoku zavisnost naše ekonomije od uvoza.

Prema riječima Mikana Jaukovića, Pivara Trebjesa, raduje rast izvoza voda i povećanje njihovog udjela na domaćem tržištu. Naveo je da je proizvodnja piva porasla u 2022, ali da to nije pratilo i rast izvoza.

Branko Pejović, Zrnožit, izrazio je zadovoljstvo što su rezultati u preradi mesa premašili industriju pića, ali i ukazao da će biti izazovno zadržati taj trend, jer je nabavna cijena mesa iz uvoza porasla 20 odsto. On je takođe pozvao nadležne institucije da sa Albanijom riješe problem plasiranja naših proizvoda na to nama blisko tržište, jer bi ovakav izvoz imao veliki značaj prije svega za male proizvođače.

Zorka Šljukić, Mljekara Srna, ukazala je na negativne pokazatelje otkupa mlijeka u ovoj godini, uz apel da se pomogne primarnim proizvođačima. Ona je istakla da je potrebno poresko rasterećenje ove industrije i odvajanje partija proizvoda na tenderima, u skladu s asortimanom domaćih proizvođača.

Miodrag Došljak iz Ministarstva poljoprivrede konstatovao je da je tokom 2022. u velikom procentu realizovan javni poziv za uvoz junica pa su uvezena 554 grla. Naveo je da će ovih dana biti raspisan novi poziv koji predviđa uvoz tri do deset grla po proizvođaču, a ako ne budu utrošena sva sredstva, drugi javni poziv će obuhvatiti i one koji su podršku iskoristili prošle godine.

Savo Đurašić iz kompanije Voli koji realizuje projekat „Naša Bašta’’  je ukazao na veliki problem nedostatka radne snage i zatražio pojednostavljenje procedura za radne dozvole strancima. Naime, procedure sada traju od 60-90 dana, pa je u tom dijelu neophodno nešto uraditi kako bi privreda lakše došla do radnika. Budući da iz susjedne Albanije svaki dan dolaze radnici u Crnu Goru, predložio je da se za njih uvede poseban dokument (kartica sa podacima o firmi u kojoj rade ) i da država naplaćuje od njih boravak ( 5-10 eura ) dnevno a da kontrolu vrše kod subjekata gdje oni budu radili.

Izvršni direktor kompanije Primato, Goran Đaletić istakao je da ovo preduzeće ima finansijske poteškoće da održi likvidnost,  i pored određenih pozitivnih rezulatata kod mesne industrije, budući da  su morali prelivati sredstva u preduzeće koje se bavi proizvodnjom hljeba, da ne bi dolazilo do zastoja u proizvodnji..Takođe je naveo da je provjerio nivoe marži koje se obračunavaju u njihovim maloprodajnim objektima i da smatra da su korektne ,pa smatra da   da nema razloga zakomentare koji se danima čuju o velikim maržama, ako se ima uvidu nivo cijena po kojima se proizvodi nabavljaju.   Stoga, apeluje da se zajednički sagledaju problemi i izazovi sa kojima se privrednici u svom radu sreću, imajući u vidu uvođenje solidarnog doprinosa, te poziva nadležna ministarstva da izuzme proizvođače iz ovog zakona.

– Smatram da je za sve proizvođače ovo destimulišuće, ali i za ostale privrednike, jer smo svjesni koliko je danas teško održati proizvodnju, te opstati na tržištu – kazao je Đaletić.

Potpredsjednik PKCG Dragan Kujović je ponovio jasan stav krovne asocijacije crnogorske privrede kojim se traži da Vlada povuče iz procedure najavljeni Nacrt Zakona o solidarnom doprinosu, jer bi njegovo usvajanje bez dileme usporilo privrednu aktivnost i ugrozilo dalje investicije u privredu.

Na sjednici je predstavljen i Agrobudžet za 2023. godinu koji iznosi 66,1 miliona eura i u odnosu na 2022. godinu veći je za 13,6%, odnosno za 15,1 miliona eura.

– Agrobudžet je formiran iz sredstava nacionalnog budžeta, evropskih fondova i veoma povoljnih kreditnih aranžmana, koji su ugovoreni sa Svjetskom bankom i Međunarodnim fondom za razvoj poljoprivrede – IFAD-om – naveo je Miodrag Došljak, Ministarstvo poljoprivrede.

Planirana izdvajanja iz nacionalnog budžeta za razvoj poljoprivrede u 2023.godini iznose preko 66 miliona eura  i  u odnosu na 2022. godinu veća su za 42%.

Prema njegovim riječima, Agrobudžetom za 2023. godinu izdvojiće se sredstva za mjere tržišne cjenovne politike, mjere ruralnog razvoja i obezbjediće se podrška servisima u poljoprivrednoj proizvodnji i sektoru ribarstva. Takođe, sredstva će se obezbijediti i za: podršku opštim servisima u poljoprivredi, za socijalne transfere seoskom stanovništvu, tehničku i administrativnu podršku implementaciji programa, za institucionalni razvoj i jačanje poljoprivrede Crne Gore, kao i za program fitosanitarnih mjera, program bezbjednosti hrane i program obaveznih mjera zdravstvene zaštite životinja.

– Za direktna plaćanja u stočarskoj proizvodnji opredijeljeno je 6,5 miliona eura, a istovremeno je smanjen kriterijum za premiju u govedarstvu, tako da će svi proizvođači, nezavisno od broja grla, imati pravo na ovu podršku – kazao je Došljak.

U sektoru živinarstva kreirane su nove mjere koje se odnose na proizvodnju i stavljanje na tržište pilećeg mesa i jaja. Za sektor pčelarstva povećana su sredstva za 45% u odnosu na 2022. godinu.

Agrobudžetom za 2023. godinu obezbijeđena je i dodatna podrška od 10% za poljoprivredna gazdinstva koja vode žene i 10% za mlade poljoprivrednike. Cilj je raznim vrstama podrške podstaći žene na bavljenje proizvodnjom u ruralnim područjima.

Zoran Irić iz Ministarstva poljoprivrede  je predstavio mjere podrške u biljnoj proizvodnji, istakavši da su osnovna plaćanja u biljnoj proizvodnji za sve obradive površine povećana sa 250 eura/ha na 270 eura/ha.

– Ove godine prvi put su uvedena dodatna plaćanja za zasnivanje proizvodnje na dosad neiskorišćenom poljoprivrednom zemljištu u iznosu od 400 eura po hektaru. Tako će premije za svaki novozasnovani hektar iznositi 670 eura po hektaru (270 eura/ha osnovna premija, plus 400 eura/ha za površine koje se prvi put u sustavu SIZEP-a evidentiraju kao površine u funkciji biljne proizvodnje) – kazao je Irić. On je dodao da su u posebnu šemu izdvojena plaćanja za mlade poljoprivrednike, sa povećanjem sa 10 na 70 eura po hektaru.

Iz Ministarstva poljoprivrede su naveli da je ove godine po prvi put urađen i Vodič kroz Agrobudžet za 2023. godinu sa ciljem da se olakša informisanje poljoprivrednih proizvođača o mogućnostima i uslovima korišćenja sredstava koji su usmjerena za razvoj poljoprivrede. U Vodiču su date detaljne informacije ko ima pravo da dobije sredstva, o novčanim sredstvima koja će biti dostupna kroz Javne pozive, direktna plaćanja, ekonomsko investicione mjere i druge vidove podrške koje se mogu dobiti iz Agrobudžeta.

Informacija o realizaciji mjera u okviru IPARD II programa

Danka Perović, Direktorat za plaćanje u Ministarstvu poljoprivrede, predstavila je aktivne mjere u okviru IPARD II programa i to: Mjera 1 – Investicije u fizički kapital poljoprivrednih gazdinstava; Mjera 3 – Investicije u fizički kapital vezano za preradu i marketing poljoprivrednih i ribljih proizvoda; Mjera 7 – Diverzifikacija gazdinstava i razvoj poslovanja.

– Od početka implementacije IPARD- a (2018. godine) do sada isplaćeno je 320 projekata, ukupne vrijednosti 39,343,783.95 eura (sa PDV-om), od čega 13,626,321.93 eura je iznos EU doprinosa (od 39.000.000 eura raspoloživog za programski period 2014-2020). Takođe, isplaćeno je 17 zahtjeva za avansno plaćanje, ukupnog EU iznosa od 1,483,645.68 eura – kazala je ona.

Prema njenim riječima, u cilju brže realizacije investicija u proceduru je uvedena i mogućnost avansnog plaćanja, što znači da će korisnik nakon potpisivanja ugovora imati mugućnost isplate avansa. Sve što je potrebno od dokumentacije jeste zahtjev za isplatu avansnog plaćanja i bankarska ili neka druga ekvivalentna garancija. Do sada su isplaćena 3 zahtjeva za avansno plaćanje u iznosu od 260,245.27 eura.

Takođe, pored avansnog, u proceduru je uvedena i mogućnost faznog plaćanja. To znači, da korisnik može da realizuje dio investicije (npr. nabavka mehanizacija), preda zahtjev za isplatu i za taj dio dobije bespovratna sredstva, tako da ne mora da čeka da realizuje kompletnu investiciju.

Ona je takođe obavijestila članove Odbora da  je do 6.marta  na V javni poziv za mjeru 3 pristiglo 39 prijava ukupne vrijednosti 16,26 miliona eura, od čega bi se na ime granta EU  odobrilo 6,72 miliona eura. Provjere se upravo u toku  a  rok za realizaciju investicija je oktobar 2023. godine. Ministarstvo nastavlja  pregovore  sa Evropskom komisijom o pruduženju roka za isplatu grantova  do kraja 2024. godine.

Na kraju sjednice privrednici su usvojili Izveštaj o radu Odbora za 2022. godinu.