Suspstituisati uvoz domaćom proizvodnjom
Prehrambena industrija je jedan od rijetkih sektora crnogorske privrede gdje postoji prostor da se poveća indeks pokrivenosti uvoza izvozom, i to kroz smanjenje uvoza i veću kupovinu domaćih proizvoda, ocijenjeno je na sjednici Odbora udruženja poljoprivrede i prehrambene industrije Privredne komore Crne Gore, održanoj 11. aprila.
Sjednicu je vodio predsjednik Odbora Milutin Đuranović uz podršku sekretarke Lidije Rmuš, a u radu su, pored članova učestvovali potpredsjednik Privredne komore Dragan Kujović i predstavnici resornog ministarstva Marko Radonjić i Ranko Bogavac.
Odbor je razmotrio poslovanje u oblasti agrara, realizaciju mjera u okviru IPARD II programa i planirane aktivnosti koje se odnose na IPARD III, kao i Agrobudžet za 2024. godinu.
U Informaciji o poslovanju u oblasti agrara za 2023. godinu, između ostalog se navodi da su, zbog uspješne ljetnje turističke sezone, ostvareni pozitivni poslovni rezultati uglavnom kod svih privrednih subjekata koji se bave proizvodnjom hrane budući da su se stvorili dobri uslovi za bolji plasman domaćih proizvoda. Takođe, dolazak stranaca iz Ukrajine, Rusije, Turske koji trenutno žive u Crnoj Gori (oko 100.000 stranaca) uticao je na rast lične potrošnje što je, pored inflacije, imalo uticaj na rast proizvodnje i prihoda u ovoj privrednoj grani.
„Crnogorska poljoprivreda ima sve preduslove da ostvaruje značajno veći obim poljoprivredene proizvodnje i da kreira međunarodno prepoznatljive brendove u ovoj oblasti. Prostor za povećanje proizvodnje ogleda se, između ostalog, u ukrupnjavanju zemljišta, navodnjavanju, povećanju kapaciteta i modernizaciji gazdinstava, udruživanju proizvođača, organskoj proizvodnji, zaštiti geografskog porijekla i dr. Za sve navedeno su neophodna povoljna finansijska sredstva, koja se mogu obezbijediti kroz donacije, povoljna kreditna sredstva Svjetske banake, a najviše iz EU fondova. Podaci Monstat-a ukazuju da je u 2023.godini u odnosu na ostvarene rezultate u 2022.godini u proizvodnji prehrambenih proizvoda došlo do porasta od 13,9%, a u proizvodnji pića za 29,2%.
„Crna Gora je neto uvoznik poljoprivredno-prehrambenih proizvoda. Ukupna robna razmjena poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u 2023. godini iznosila je 1.028,8 miliona eura. Uvoz je iznosio 934,9 miliona eura i bio je veći 16,9 % u odnosu na prethodnu. Izvoz je iznosio 93,9 mil. eura i u odnosu na prošlu godinu veći je za 40%. Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 10%“, dodaje se u dokumentu.
Predsjednik Odbora Milutin Đuranović založio se za veću supstituciju uvoza domaćom proizvodnjom.
– Povećanjem poljoprivredne proizvodnje za 17 odsto, odnos uvoza i izvoza se mijenja za procenat. Država može tu da utiče, ali poenta je prije svega u promjeni svijesti ljudi. Mislim da je potrebno krenuti u kontinuiranu kampanju promocije domaćih proizvoda koja bi se finansirala kroz partnerstvo privrede i države i to bi imalo priličan efekat – kazao je Đuranović.
Potpredsjednik Dragan Kujović istakao je da Privredna komora realizuje kampanju „Snaga je u svima nama“, a jedan njen segment je i posvećen jačanju svijeti o važnosti kupovine domaćih proizvoda pod sloganom„Kupujmo naše – za naš razvoj“, koja će se nastaviti i u narednom periodu kako bi građani shvatili koliko kupovina domaćih proizvoda utiče na našu ekonomiju.
– U okviru kampanje napravili smo istraživanje koje pokazuje da kupovinom domaćeg proizvoda vrijednog 10 eura osam eura ostaje u Crnoj Gori, dok kupovinom stranog proizvoda iste cijene osam eura ide van zemlje – rekao je Kujović.
On je najavio da u okviru ove kampanje Privredna komora planira da organizuje konferenciju na ovu temu.
Mikan Jauković, Pivara Trebjesa, smatra da se mora pomoći domaćim proizvođačima da dobiju mjesto na policama trgovinskih lanaca i radnji, te kreira svojevrstan model participacije kako bi se to omogućilo. Podržava inicijativu predsjednika Odbora i naglašava važnost toga da se u njenu realizaciju krene što prije i time obuhvate i resorna ministarstva.
Zorka Šljukić, Mljekara Srna, saglasna je s predlozima da privreda i država partnerski participiraju u cilju snaženja domaće proizvodnje, ali i ističe pitanje konkurentnosti domaće privrede i potrebu da se iznađu modeliza supstituciju uvoza domaćom proizvodnjom.
Mladen Aligrudić, M&D Aligrudić Company, ocjenjuje ostvarenu proizvodnju bilja „minornom“ jer ona zadovoljava samo 10-15 odsto domaćih potreba.
– Svjesno prepuštamo 85 odsto crnogorskog tržišta strancima, a ne radimo ništa kako bismo napravili proizvodnju konkurentnom. Najveći problem je isparcelisana porizvodnja koja ne ostavlja mogućnost da ijedan proizvođač ima veliko zemljište za proizvodnju – rekao je on, ocjenjujući da domaći proizvod mora da bude istaknutiji u trgovinama jer je i najkvalitetniji.
Na to se nadovezao Goran Đaletić, Primato P, koji je apostrofirao rigorozno kontrolisani kvalitet mesa u Crnoj Gori, kako u proizvodnji tako i prilikom uvoza.
Srđan Jovović, predsjednik Udruženja kraft pivara takođe smatra da se domaći proizvodi moraju izboriti za istaknuto mjesto u marketima, ali i da budu zastupljeniji na festivalima i u turističkim centrima.
– Otvorimo police, otvorimo ugostiteljstvo za naše mlade kraft brendove. Stvorimo uslove da budemo prepoznati po ovom proizvodu – rekao je Jovović.
Ranko Bogavac iz Ministarstva poljoprivrede navodi da moramo biti svjesni izvjesnih ograničenja za razvoj poljoprivrede
– Od 13.800 kvadrata obradivog zemljišta 92 odsto je pod nagibom i bez pristupa za mehanizaciju. Posjedi su mali, zemljište je usitnjeno, a rezultat su skupi kilogram, litar, komad naših proizvoda. Kupac je lokomotiva razvoja i moramo se na njega fokusirati – navodi Bogavac.
Prezentujući Agrobudžet za 2024. godinu, Bogavac je kazao da on iznosi 75,06 miliona eura , te da je iz nacionalnog budžeta opredijeljeno 51,35 miliona eura, iz donacija 15,55 miliona a iz kreditnih sredstava iznosu od 8,15 miliona eura.
Istakao je da se njim izdvajaju sredstva za sistem direktnih plaćanja u oblasti stočarstva i biljne proizvodnje, intervencija na tržištu i za podršku mjerama ruralnog razvoja. Takođe, sredstva su obezbijeđena i za: podršku opštim servisima u poljoprivredi, socijalne transfere seoskom stanovništvu, tehničku i administrativnu podršku implementaciji programa, institucionalni razvoj i jačanje poljoprivrede Crne Gore, ribarstvo, program fitosanitarnih mjera, program bezbjednosti hrane i program obaveznih mjera zdravstvene zaštite životinja.
Prema njegovim riječima, od jula mjeseca 2024. godine za premiju za kvalitet mlijeka proizvođači će morati da ispune oštrije kriterijume, što znači da će morati da imaju manje od 200.000 mikroorganizama u mililitru mlijeka, i manje od 400.000 somatskih ćelija u mililitru mlijeka. Ovi kriterijumi će se primjenjivati od jula kako bi proizvođači imali vremena da unaprijede higijensku praksu proizvodnje mlijeka.
Navodi da su dodatna plaćanja obezbjeđena za zasnivanje proizvodnje na prethodno nekorišćenom poljoprivrednom zemljištu i iznose 400 eura po hektaru. Tako će subvencije za svaki novozasnovani hektar iznositi 700 eura po hektaru (300 eura/ha osnovna premija plus 400 eura/ha za površine koje se po prvi put evidentiraju u SIZEP sistemu kao površine stavljene u funkciju biljne proizvodnje).
– Cilj nam je da na ovaj način stavimo u funkciju proizvodnje što veći broj hektara poljoprivrednog zemljišta u Crnoj Gori, povećamo samodovoljnost u proizvodnji hrane, te poboljšamo stabilnost dohotka poljoprivrednog proizvođača – istakao je on.
Takođe, od ove godine u sistem osnovnih plaćanja uvedene su i površine pod livadama i pašnjacima. Iznos podrške je 15€ po hektaru za livade i 20€ po hektaru za pašnjake. Dodatna plaćanja za ove površine obezbjeđena su kroz agroekološku mjeru (dodatnih 15€ po hektaru za livade i dodatnih 20€ po hektaru za pašnjake za površine na kojima se sprovode agroekološke prakse). Plaćanja za mlade farmere su povećana sa 70 eura na 200 eura po hektaru.
– Proizvodno vezana plaćanja za posebne proizvode u sektoru biljne proizvodnje: voće i povrće, žitarice, krompir, maslinovo ulje povećana su sa 100 na 200 eura po hektaru. Cilj nam je da dodatno stimulišemo one proizvođače koji ostvaruju dobre proizvodne rezultate i svoje proizvode plasiraju na tržiste – poručio je on.
Prema njegovim riječima, poseban fokus u Agrobudžetu je stavljen na organsku poljoprivrednu proizvodnju gdje su izdvojena sredstva za tekuću godinu u iznosu od 650.000 eura, dok su u prethodnoj godini ova izdvajanja iznosila 480.00 eura, te da ovo predstavlja značajno povećanje.
On je na kraju poručio da je Agrobudžet urađen u mjeri mogućeg, te da je najbitnije da se on u cjelosti iskoristi.
Marko Radonjić, Ministarstvo poljoprivrede kazao je da je jedna od mjera koje sprovodi Ministarstvo poljoprivrede edukacija djece o domaćim proizvodima.
– Prošle godine smo izdvojili 130 000 eura u tu svrhu, a sa programom dodjele voćne i mlječne užine djeci nižih razrada osnovnih škola nastavljamo i ove godine kroz program Školskih šema – kazao je on.
Prema njegovim riječima, ovaj program se sprovodi po uzoru na školske šeme u EU, ima za cilj stvaranje zdravih prehrambenih navika kod djece, ali i bolju distribuciju domaćeg poljoprivrednog proizvoda. On je istakao da se od ove godine program proširuje i na sprovođenje pratećih obrazovnih mjera u cilju edukacije djece o značaju poljoprivrede.
– Mi kroz Ministartsvo dajemo razne subvencije i mjere podrške i interes nam je da se poljoprivreda razvija, te da se sva obezbijeđena sredstva iskoriste. U Ministarstvu poljoprivrede uvijek imate partnera i kada je u pitanju prodaja i marketing poljoprivrednih proizvoda – kazao je on.ž
Radonjić je predstavio podatke IPARD-a za prethodnu godinu i govorio o daljim planovima za tekuću.
– Od početka implementacije IPARD II programa, sa kojom se započelo 2018. godine., do 1. aprila ove godine isplaćena su 421 projekata, ukupne vrijednosti investicija 60.767.519,56 eura (sa PDV-om), od čega je EU doprinosa 23.375.421,19 eura (od 39.000.000 eura raspolozivog za programski period 2014-2020) – naveo je on. Dodao je da je 2023. godina bila izuzetno uspješna, te da će se sva sredstva koja su bila na raspolaganju kroz IPARD II utrošiti, što nijedna zemlja u regionu nije uspjela. .
Prema njegovim riječima, u narednom periodu će za razvoj poljoprivrede kao grant podrška biti na raspolaganju 63 miliona eura kroz IPARD III,I 19,0 miliona eura od strane države, odnosno ukupno 82,0 miloona eura.
– Do 2027. godine uložiće se preko 150 miliona eura u crnogorsku privredu, a uskoro ćemo imati i sastanak sa IRF, kako bi pronašli rješenje za ubrazavanje procesa i obezbjeđivanje sredstava za IPARD – istakao je on.
Radonjić je takođe kazao da će do kraja godine biti raspisani svi javni pozivi, a Ministarstvo će, kako navodi, uraditi sve što je u njegovoj pomoći da pomogne svim zainteresovanim privrednicima da apliciraju i iskoriste što više sredstava.
