Sastanak uvoznika sa predstavnicima Ministarstva o preferencijalnim kvotama

Privredna komora Crne Gore, u saradnji sa Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede organizovala je 2. juna sastanak na kojem je predstavljen nacrt Javnog poziva za raspodjelu uvoznih preferencijalnih carinskih kvota za poljoprivredne proizvode za 2023. godinu.
Sastanak je organizovan sa ciljem da se unaprijede rješenja i ukaže na potencijalne administrativne barijere uočene tokom implementacije ranijih javnih poziva za raspodjelu kvota.
Moderatorka skupa, Lidija Rmuš, sekretarka OU poljoprivrede i prehrambene industrije Privredne komore, podsjetila je da se prije tri godine započelo sa novim sistemom raspodjele preferencijalnih kvota koji je dio usaglašavanja sa zajedničkom poljoprivrednom politikom EU i u funkciji je pripreme naših uvoznika za nesmetano poslovanje na ovom tržištu kada Crna Gora postane članica.
Novi sistem raspodjele kvota dao je šansu da preferencijane uslove za uvoz dobiju i preduzeća koja nijesu uspijevala da kroz sistem korišćenja kvota “first come, first serve” iskoriste šansu da uvoze određenu količinu proizvoda po nultoj stopi.
Javni poziv za raspodjelu kvota odnosi se na proizvode za koje je određena preferencijalna kvota za uvoz veći od 100 tona. Riječ je o pilećem mesu, prerađevinama od mesa, prirodnim mineralnim, običnim i vodama sa dodatkom šećera, kvalitetnom pjenušavom i vinu od svježeg grožđa.
Naglasila je da je Pravilnik o raspodjeli kvota pretrpio izmjene i 2020. i 2021. godine, u cilju postupnog prilagođavanja sa propisima Evropske unije, te da će i Javni poziv za 2023. godinu takođe biti raspisan na bazi novog pravilnika.
Nacrt su predstavili Mirsad Spahić i Marija Radunović iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede istakavši unapređenja u odnosu na prethodne pozive i pravilnike. Jedno od njih je da uvoznici neće morati da, prilikom podnošenja zahtjeva za kvote, prilažu dokaze iz CRPS-a i potvrde iz Uprave prihoda i carina, već će se ta dokumenta pribavljati po službenoj dužnosti.
Prema njihovim riječima, još se razmatra da li da garancija iznose 50 odsto procijenjene vrijednosti na tražene kvote uvoza ili manje. Takođe su informisali uvoznike da će se garancija za neodobrene a tražene kvote odmah osloboditi, a ne kao što je to slučaj danas kada se zadržava ukupna vrijednost garancije bez obzira na odobrenu kvotu. Procijenjena vrijednost trebalo bi da ostane ista kao i za 2022. godinu, bez obzira na rast cijena, što je povoljnost za uvoznike. Nove Garancije mogu važiti od 1. marta 2023. godine, dok aktuelne važe do tog datuma.
Javni poziv uvoznicima da podnesu zahtjev za raspodjelu uvoznih preferencijalnih carinskih kvota za poljoprivredne proizvode, prema Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju između EU i Crne Gore, planiraju da objave 1. septembra.

Privrednici su, između ostalog, istakli neophodnost da se se napravi sistemsko rješenje koje neće dopuštati malverzacije po ovom pitanju i prijavljivanje firmi koje su samo fiktivno nosioci uvoznih poslova. Jedan od mehanizama koji predlažu je uzimanje u obzir, prilikom bodovanja, koliko se godina uvoznik bavi tim poslom i broja radnika koji zapošljava. Takođe traže striktnu kontrolu kontigenata te da u komisiji za kvote bude predstavnik uvoznika.

Oni smatraju da uvozne kvote treba da budu veće, uz ocjenu da to ne bi uticalo na konkurentnost domaćih proizvođača. Sa time nijesu saglasni predstavnici Ministarstva, koji su pojasnili da su kvote rezultat pregovora sa EU, te da zahtjev za njihovo povećanje treba da dođe od strane Evropske unije.
Na sastanku se čulo da bankarska garancija kao preduslov za učešće u pozivu diskriminiše male firme koje je ne mogu obezbijediti.
Takođe je predloženo da u regulativu treba unijeti da garancija ne treba da iznosi više od 30 odsto, te da važi od raspisivanja tendera do relaizacije uvoza, kako se uvoznici ne bi onemogućavali u finansijskim transakcijama nakon tog perioda. Privrednici ocjenjuju i da je garancije potrebno obračunavati kao procenat odobrene umjesto tražene veličine uvoza.
Smatraju da garancije ne treba budu uslov prilikom apliciranja na poziv, već da ih treba tražiti nakon što se dobiju kvote. Zalažu se da se prilikom apliciranja za kvote uvaže pisma o namjeri banke da će uvozniku izdati garanciju kada dobije kvote, što bi značajno olakšalo učestvovanje kompanija u pozivu. To je rješenje koje se već primjenjuje prilikom apliciranja za projekat 1000+, navode privrednici.

Ocjenjuju da bi u Crnoj Gori trebalo iskorisiti iskustvo Srbije, gdje se kvote raspodjeljuju kvartalno, pri čemu nijedan od uvoznika ne može iskoristiti više od 15 odsto kvote, jer se na taj način onemogućava nelojalna konkurencija. Smatraju da u Crnoj Gori, kao turističkoj destinaciji, kvote treba da budu veće u prvoj polovini godine. Određivanje kvartalne kvote bi, smatraju oni, bio dobar odgovor i za slučaj kada je nemoguće realizovati uvoz zbog trenutnih poremećaja na evropskom tržištu, kao što je to sada u vezi sa pilećim mesom. Smatraju da u regulativu treba unijeti i slučaj više sile koja onemogućava realizaciju uvoza.
Predstavnici Ministarstva su pozvali privrednike da objedine zahtjeve I razmotre predlog teksta Javnog poziva kako bi se razmotrile mogućnosti za njihovu implementaciju u susret budućem pozivu za dodjelu kvota.