Projekti energetske efikasnosti velika prilika za građevinski sektor

Neophodno je dodatno animirati izvođače radova da se prijave na javni konkurs za projekte energetske efikasnosti koje sprovodi Eko fond, kako bi iskoristili dugoročne prilike za rad i značajna finansijska sredstva, a u cilju sveobuhvatne energetske tranzicije. Ovo je poručeno na sjednici Odbora građevinarstva i industrije građevinskih materijala Privredne komore, održane 3. oktobra.

Sjednicu je vodio predsjednik Odbora, Mile Gujić, a u radu su, pored članova, učestvovali i potpredsjednik Privredne komore, Pavle D. Radovanović, državna sekretarka u Ministarstvu prostoronog planiranja, urbanizma i državne imovine, Marina Izgarević Pavićević, direktor Eko fonda, Draško Boljević i predstavnica Ministarstva turizma, Ivana Bulatović.

Naime, program energetske efikasnosti, koji sprovodi Eko fond, predstavlja značajnu priliku za izvođače radova i domaćinstva širom Crne Gore. Projekti obuhvataju unapređenje upravljanja energijom, smanjenje emisije štetnih gasova, uštedu energije i ekonomske benefite. Ovim projektima doprinosi se energetskoj tranziciji, uz značajnu finansijsku podršku.

Direktor Eko fonda, Draško Boljević kazao je da je za domaćinstva raspisan javni poziv s maksimalnim iznosom podsticaja do 10.000 eura, za seoska domaćinstva do 20.000 eura, kao i za ugostiteljska domaćinstva s maksimalnim podsticajem do 15.000 eura, dok hotelska industrija može aplicirati za podsticaj do 200.000 eura po projektu.

– Paralelno su raspisani konkursi za izvođače radova, građane i hotelijere, kako bismo odgovorili na potrebe različitih sektora i pokrili cijelu teritoriju Crne Gore, ali trenutno najveći izazov predstavlja nedovoljan broj prijavljenih izvođača radova, koji neće moći da zadovolje sve potrebe građana i hotela, posebno kada je riječ o fasadama – kazao je on. Dodao je da u Centralnoj regiji postoji samo jedan kvalifikovani izvođač, dok na jugu nema prijavljenih.

Istakao je da izvođači radova moraju biti legalni subjekti u sistemu države, jer subvencije za građane zavise od 100% prenosa sredstava na izvođače radova.

-Cilj nam je da, u saradnji sa Privrednom komorom, dodatno animiramo izvođače i tako obezbijedimo širu pokrivenost Crne Gore u realizaciji projekata. Ovaj projekat je od izuzetne važnosti za našu zajednicu, te je važno da se što više izvođača prijavi i učestvuje u njegovom uspjehu – poručio je on.

Boljević je apostrofirao da je jako važno iskoristiti 30 miliona koje je Crna Gora dobila od EU, jer će sledeći konkurs biti još značajniji zbog mogućnosti da se aplicira za značajinije subvencije.

-Dobijena sredstva predstavljaju značajnu podršku za Crnu Goru i ako uspješno realizujemo postojeće programe, pokazaćemo našu sposobnost da se nosimo sa većim sredstvima i složenijim projektima u budućnosti, što će otvoriti vrata za dodatna finansiranja iz EU fondova – kazao je on.

Ivana Bulatović, Ministarstvo turizma kazala je da se ovim programom želi postići modernizacija kapaciteta kroz efikasnu upotrebu resursa i unapređenje energetske efikasnosti.

-Iako se trenutno fokusiramo na već postojeće hotele, planiramo i podršku za one u izgradnji, kako bi energetska efikasnost bila integralni dio njihovih budućih kapaciteta – istakla je ona.

Tokom sjednice, državna sekretarka u Ministarstvu prostoronog planiranja, urbanizma i državne imovine, Marina Izgarević Pavićević informisala je o statusu zakonodavnog okvira, planske dokumentacije, elektonske prijave i dr.

Ona je istakla da se aktivno radi na pripremi zakonskih rješenja iz oblasti planiranja prostora, izgradnje objekata i legalizacije. Planirano je da se isti upute u skupštinsku procedure do kraja godine, nakon dobijanja potrebnih mišljenja od strane nadležnih institucija i utvrđivanja od strane Vlade Crne Gore.

Takođe, istakla je napredak u razvoju informacionog sistema za elektronsko poslovanje u oblasti planiranja i izgradnje, čime se doprinosi transparentnosti i efikasnosti u procesu izdavanja dozvola.

Prema njenim riječima, Prostorni plan Crne Gore je još u fazi izrade, pristigao je Izvještaj sa javne rasprave i poslat je Savjetu za reviziju na mišljenje, nakon pozitivnog mišljenja pristupiće se pripremi Predloga planskog dokumenta.

Što se tiče izrade prostornog urbanističkih planova čija je izrada u skladu sa članom 218 Zakona o planiranja prostora i izgradnji objekata, veliki broj istih je u fazi usvajanja.