Poslodavcima olakšati pristup kvalifikovanom radnom kadru

Deficit kadrova sa odgovarajućim znanjima i vještinama prisutan je u skoro svim sektorima privrede, a najizraženiji je u turizmu , građevinarstvu, ICT-u , poljoprivredi, saobraćaju , te pojedinim oblastima prerađivačke industrije, ocijenjeno je na sjednici Odbora udruženja malih i srednjih preduzeća Privredne komore Crne Gore organizovanoj 07. jula.
Neusklađenost znanja i vještina sa potrebama privrede u kontinuitetu ima negativan uticaj na strani ponude, te je ukazano da je potrebno reformisati obrazovni sistem u skladu sa potrebama privrede i pojačati podršku neformalnom obrazovanju, te poslodavcima olakšati pristup kvalifikovanom radnom kadru.
Na sjednici je prezentovan i novi portal za podršku MSP, koji će doprinijeti unapeđenju poslovnog ambijenta i razvoja malih i srednjih preduzeća, a razmotrene su i informacije o kadrovskim potencijalima MMSP i usklađenost sa potrebama tržišta rada, poslovnom ambijentu u ovom sektoru, te prezentovan projekat WBF (Fond za Zapadni Balkan).
Sjednicu je vodio Veselin Mitrić, zamjenik predsjednice Odbora, a u radu su, pored članova, učestvovali i potpredsjednik Privredne komore Nikola Vujović, sekretar Odbora Vesko Dragićević, predstavnice Ministarstva ekonomskog razvoja i turizma Olivera Vukajlović, generalna direktorica Direktorata za unaprijeđenje konkurentnosti i Marina Šaković, predstavnik Zavoda za zapošljavanje Milutin Vučinić, pomoćnik direktora u Sektoru za mjere aktivne politike zapošljavanja i razvoj preduzetništva, predstavnik Centra za stručno obrazovanje Vlado Koprivica, samostalni savjetnik u Direktoratu za tržište rada i zapošljavanje u Ministarstvu rada i socijalnog staranja Darko Moračanin, te samostalni savjetnici u Sektoru za projekte Privredne komore, Dragana Šofranac i Stefan Jovanović.
Sekretar Odbora malih i srednjih preduzeća, Vesko Dragićević prezentovao je kadrovske potencijale MMSP i usklađenost sa potrebama tržišta rada.
On je kazao da mikro, mala i srednja preduzeća, kao sektor koji čini najveći dio ukupnog broja preduzeća u Crnoj Gori, u velikoj mjeri doprinose privrednom razvoju i konkurentnosti ekonomije i po svim relevantnim indikatorima, generalno bilježe dinamičan rast i razvoj. Prema podacima Uprave prihoda i carina broj MMSP u 2021. godini iznosio je 34.604, što čini povećanje od 4,36% u odnosu na 2020. godinu (33.157 preduzeća), odnosno 33,47% u odnosu na 2017. (25.926 preduzeća). Trend rasta broja MMSP se nastavio i u 2022.godini, pa u maju postoji 35.710 preduzeća, odnosno povećanje iznosi 3,2% u odnosu na 2021. godinu.

– U ukupnoj strukturi MMSP, na kraju 2021. godine najviše je bilo registrovano mikro preduzeća 32.742 odnosno 94,61%, koja zapošljavaju 60.770 lica (52,71%), zatim malih preduzeća 1.616 (4,67%), koja zapošljavaju 30.233 lica (26,22%), dok je broj srednjih preduzeća iznosio 246 (0,71%) koja zapošljavaju 24.284 lica (21,06%) – naveo je Dragićević.

Prema njegovim riječima, zaposlenost u sektoru usluga raste, na račun smanjenja zaposlenosti u sektoru industrije, što je uslovljeno razvojem turizma kao i rastom zaposlenosti u trgovini, poslovima sa nekretninama i poslovima finansijskog posredovanja.
Dragićević je takođe kazao da analiza ponude, tražnje i zapošljavanja na tržištu rada pokazuje da u Crnoj Gori istovremeno funkcionišu tri ”pod-tržišta”. Prvo je formalno, koje se ostvaruje posredstvom Zavoda za zapošljavanje, zatim neformalno odnosno tzv. “rad na crno” koje paralelno funkcioniše sa formalnim tržištem, uglavnom po istim principima odnosa ponude i tražnje, suficitima i deficitima, ali je zbog svog karaktera i nedovoljne istraženosti po obimu i strukturi nedovoljno poznato, te tržište nerezidentne radne snage, odnosno zapošljavanja i rada stranaca u Crnoj Gori.
– Deficit kadrova sa odgovarajućim znanjima i vještinama prisutan je u skoro svim sektorima privrede, a najizraženiji je u turizmu, građevinarstvu, ICT-u, poljoprivredi, saobraćaju, te pojedinim oblastima prerađivačke industrije – istakao je on, dodajući da neusklađenost znanja i vještina sa potrebama privrede u kontinuitetu ima negativan uticaj na strani ponude.
Kako je naveo, sektor MMSP karakteriše nedovoljan broj obrazovanog i kvalifikovanog kadra.
Prema njegovim riječima, ulaganje u ljudske resurse se tretira kao najisplativija investicija, a bez kvalitetnih kadrova nema razvoja.
– Preduzetništvo je ključni pokretač inovacija, konkurentnosti i rasta, te jedna od osam ključnih kompetencija i dio programa savremenog obrazovnog sistema na svim nivoima- istikao je Dragićević.
On je prisutne informisao i o poslovnom ambijentu i barijerama u ovom sektoru.
Kazao je da se, prema Istraživanju Privredne komore, spora naplata potraživanja, odnosno nelikvidnost privrednih subjekata izdvaja kao najveći problem u poslovanju. Takođe, neformalna ekonomija, zastupljena u svim pojavnim oblicima, negativno utiče na poslovno okruženje, neusklađenost ponude i tražnje na tržište rada, odnosno deficit kadrova sa odgovarajućim znanjima i vještinama (turizam, građevinarstvo, ICT, poljoprivreda i saobraćaj).
Veselin Mitrić, zamjenik predjednice Odbora kazao je da je problem nedostatka kadrova u svim sektorima privrede nešto što se ponavlja iz godine u godinu.
– Svi poslodavci, zaposleni, kao i država, moraju početi da primijenjuju neku drugu paradigmu u međusobnim odnosima, jer su podaci koji se odnose na ovaj problem poražavajući – istakao je on, ocijenivši da je neophodan zajednički rad svih aktera, kako bi se sinergijskim djelovanjem postigli željeni rezultati.
Milutin Vučinić, ZZZCG kazao je da su MSP osnova za razvoj crnogorske ekonomije, te da Zavod za zapošljavanje kontinuirano pruža podršku ovim preduzećima.
On je predstavio do sada realizovane programe podrške, sa akcentom na trenutno otvoreni poziv za dodjelu grantova za samozapošljavanje.
– Za sve uspješne biznis ideje dodjeljujemo između sedam i deset hiljada eura, a ciljnu grupu čine žene, mladi do 30 godina, te dugororočno nezaposlena lica, jer su ove tri kategorije prepoznate kao najranjivije – istakao je Vučinić, dodajući da žele dodatno da ih osnaže kako bi dali svoj doprinos razvoju preduzetničkog sektora.
Privrednici su u otvorenoj diskusiji sa predstavnikom Zavoda za zapošljavanje pohvalili rad ove institucije, ali i ukazali na probleme koji se odnose na nedostatak komunikacije sa kompanijama, u vezi sa nedostajućim radnim kadrom, posebno izraženim u toku turističke sezone.
Oni su apostrofirali da je neophodno da ZZCG pruža više informacija po ovom pitanju, te češće posjećuje kompanije kako bi bili upoznati sa brojem i profilima nedostajuće radne snage.
Potpredsjednik Privredne komore, Nikola Vujović istakao je da ova krovna asocijacija privrede postoji kako bi kanalisala zahtjeve privrednika prema ostalim institucijama i informisala ih o realnim problemima sa kojima se sureću u praksi.
S tim vezi, inicirao je da se u narednom periodu održe sastanci sa Zavodom za zapošljavanje, kako bi privrednici, u direktnoj komunikaciji sa ovom ustanovom, iznijeli probleme koji se odnose na nedostajuću radnu snagu.
– Poslodavcima moramo olakšati pristup kvalitetnom radnom kadru, te ono što ZZZCG već radi učiniti pristupačnijim i vidljiviijim privrednicima – poručio je Vujović.
Sa tim je saglasan i predstavnik ZZCG, Milutin Vučinić, koji je kazao da se samo kroz zajednički rad i sinergiju može doprinijeti zadovoljenju potreba tržišta rada.
Olivera Vukajlović, Ministarstvo ekonomskog razvoja i turizma, je predstavila privrednicima novi portal biznis.gov.me, posebno ističući njegove mogućnosti i dostupne informacije o različitim modelima podrške.
– Cilj ovog portala je da mikro, malim i srednjim preduzećima pruži dodatne alate i mehanizme kako bi olakšali svoje poslovanje – istakla je ona.
Kako je navela, portal će na jednom mjestu objediniti informacije od značaja za ta preduzeća, a koje se odnose na finansijsku i nefinansijsku pomoć koju nudi Ministarstvo ekonomskog razvoja i turizma.

– Plan je da se u narednom periodu uvežemo sa ostalim institucijama, resorima i lokalnim samoupravama koji pružaju programe podrške i razne podsticaje, kako bi na jednom mjestu objedinili sve informacije koje se tiču privrede – poručila je Vukajlović.

Ona je takođe kazala da je poseban dio sajta posvećen edukaciji i razvoju koji se odnose na savjetovdavnu i podršku početnicima u biznisu, te mentoring i ostale vidove nefinansijske podrške.
Vukajlović je na kraju svog izlaganja pozvala sve privrednike da daju svoje sugestije kako bi se postojeći portal dodatno unaprijedio.

Na sjednici je predstavljen i projekat WBF, finansiran u okviru Evropskog Investicionog okvira za Zapadni Balkan, a prezentovala ga je Dragana Šofranac, samostalna savjetnica u Sektoru za projekte.
Prema njenim riječima, projekat će se baviti promocijom i podsticanjem investicija, s posebnim osvrtom na nedostatak kvalifikovane radne snage, nezadovoljavajuću dinamiku prilagođavanja obrazovnih sistema zemalja regiona promjenama koje uslovljava tranzicija ka održivim modelima privređivanja i ekonomskog rasta.
Ona je kazala da nedostatak kvalifikovane radne snage predstavlja jedan permanentan izazov, te da je u njegovom rješavanju neophodan kontinuirani rad, kao i veće ulaganje u obrazovanje i osposobljavanje mladih ljudi da se uključe na tržište rada.
– Projekat će kroz svoje aktivnosti otvoriti dijalog između obrazovnog sistema i privrede, stvarajući razumijevanje oko glavnih izazova u zapošljavanju mladih kroz aktivnu promociju poslovnih prilika i preduzetništva – zaključila je Šofranac.