Novi pravilnik veliki neplanirani namet za privredu, izmijeniti ga ili odložiti primjenu

Privrednici smatraju da Pravilnik o programu obuke za sticanje osnovnih znanja o ličnoj higijeni i mjerama zaštite od zaraznih bolesti predstavlja biznis barijeru i neplanirani trošak koji kumulativno iznosi više od milion eura. Zato pozivaju da se izmijeni ili odloži primjena Pravilnika u godini koju karakteriše neizvjesnost prouzrokovana kovidom i krizom usljed rata u Ukrajini. Predstavnici poslovne zajednice ističu da je zaštita zdravlja građana na prvom mjestu, te da je svaka edukacija zaposlenih u tom smislu afirmativna, ali da u eri digitalizacije regulativu treba sprovoditi na najjednostavniji način i uz najmanje troškova.

U Privrednoj komori Crne Gore 7. aprila je o ovom aktu organizovan sastanak sa predstavnicima Instituta za javno zdravlje, Ministarstva zdravlja, Ministarstva ekonomskog razvoja i Uprave za inspekcijske poslove.

Pravilnik propisuje program obuke za sticanje osnovnih znanja o ličnoj higijeni i mjerama zaštite od zaraznih bolesti zaposlenih koji rade na poslovima iz djelatnosti u objektima pod sanitarnim nadzorom, te rukuju hranom u svim fazama njene proizvodnje, prerade i distribucije. Pravilnik dakle obuhvata objekte gdje se proizvodi i rukuje hranom te ona uslužuje, zatim trgovine, kozmetičke salone, javno vodosnabdijvanje.

Sve obuke sprovodi Institut za javno zdravlje, a troškovi edukacije, za koje je propisano da snosi poslodavac, iznose 35 eura po zaposlenom koji posjeduje sanitarnu knjižicu, uključujući i sezonske radnike. Edukacija je propisana čl. 23 Zakona o zaštiti od zaraznih bolesti, a prekršajne mjere su propisane u iznosu od 1.500 do 20.000 eura. Ova edukacija ne isključuje troškove izdavanja sanitarne knjižice i ljekarskih pregleda.

Privrednici kao barijeru vide navedene troškove edukacije, jer predstavljaju veliki iznos neplaniranih izdataka za ovu godinu, koji se moraju odmah uplatiti. Ističu da se, na primjer, za veće hotelske grupacije oni kreću oko 14.000 eura. U prehrambenim trgovinskim lancima oko 80% zaposlenih ima sanitarnu knjižicu, tako da će za jedan od većih lanaca troškovi za obuke 1.300 zaposlenih sa sanitarnom knjižicom izdvojiti 45.500 eura. Ako se dodaju zaposleni u prerađivačkoj industriji u poljoprivredi (neki veći prehrambeni proizvođači bi trebali izdvojiti I do 52-000 eura), dolazi se do cifre od najmanje 30.000 zaposlenih, potencijalnih polaznika obuke, na osnovu kojih poslodavci treba unaprijed da uplate 1.050.000 eura na žiro račun Instituta za javno zdravlje.

Privrednici prilikom popunjavanja zahtjeva za edukaciju, moraju da prilože uplatnicu na kojoj je unaprijed uplaćen iznos troška obuke za sve prijavljene zaposlene. Na sastanku je ukazano na to da će zahtjev za prijavu na edukaciju biti dokaz da privrednik nije u prekršaju. Ovo znači da su privrednici dužni da odmah uplate troškove edukacije za sve zaposlene iako obuka nije održana i ne znajući se kada će doći na red da je pohađaju i da li će prijavljeni zaposleni uopšte raditi kod tog poslodavca.

Za njih su upitni i vrijeme i dinamika održavanja obuka obzirom na ograničene kapacitete Instituta za javno zdravlje kada je u pitanju broj uposlenih u ovoj instituciji. Ovo je posebno važno u vrijeme pripreme i održavanja same sezone, zbog hroničnog nedostatka radne snage, pa će biti problem odvojiti vrijeme za polaznike obuke koje traju 16 sati.

Sertifikat koji se dobija nakon obuke glasi i na poslodavca i na zaposlene i imaće QR kod koji će onemogućiti njegove zloupotrebe. Postavljano je pitanje da li zbog intenzivne fluktuacije sezonskih radnika drugi poslodavac treba da plaća obuku radniku koji će možda napustiti posao.

Na sastanku je, kao jedno od rješenja, privreda kandidovala mogućnost da se uvede institut tzv. odgovornog lica koje bi bilo dužno da odsluša obuku, možda i da položi test i da stečena znanja prenese zaposlenima u preduzeću. O tome bi bio dužan da vodi urednu evidenciju, kad je, kome, na koje teme držao predavanje. Kao jedno od rješenje se predložilo i organizacija online obuka, čime bi se značajno smanjili troškovi edukacije. Privredna komora je ponudila svoje kapacitete za realizaciju ovakvih obuka i snimanje tutorijala.

Privrednici su ukazali i da je neophodno da se uzme u obzir to da brojni privrednici posluju sa hranom u skladu sa HACCP sistemom i poštujući standarde kvaliteta, i da je za ostale privrednike na snazi Vodič za dobru higijensku praksu u poslovanju sa hranom koji je urađen na osnovu Zakona o bezbijednosti hrane. Takođe je konstatovano da je u Pravilniku bilo potrebno napraviti izuzeće za lica koja su završila srednjoškolsko stručno obrazovanje u programima obrazovanja za prehrambeno-prerađivačka zanimanja i ugostiteljska zanimanja, jer se smatra da oni imaju usvojena potrebna znanja za rad u svim djelatnostima koje pokriva navedeni Pravilnik.

Na sastanku je predloženo da se formira radna grupa koja će unaprijediti Pravilnik kako bi se osigurala njegova nesmetana primjena u praksi I pruže sugestije u vezi izmjene člana 23. Zakona o zaštiti od zaraznih bolesti. Ministarstvo zdravlja uzeće u obzir sve primjedbe i sugestije i razmotriti mogućnosti da se izmjeni pomenuta regulativa u mjeri mogućeg. Zaključci sa sastanka biće dostavljeni nadležnim institucijama.

U radu sastanka kojim je moderirala sekretarka Odbora turizma i ugostiteljstva Sanja Marković, učestvovali su, pored privrednika iz sektora turizma i ugostiteljstva, poljoprivrede i prehrambene industrije, te trgovine, državna sekretarka Ministarstva zdravlja Rosa Bulatović, predstavnici Instituta za javno zdravlje dr Zorica Đorđević i Siniša Kovačević, Ministarstva ekonomskog razvoja Danijela Šuković i Uprave za inspekcijske poslove Višnja Orban.