Neophodno jačanje saradnje bankarskog i IT sektora
U fokusu sjednice Odbor udruženja bankarstva i drugih finansijskih organizacija i osiguranja Privredne komore održanoj 28. marta bila je digitalna transformacija u ovom sektoru, a razamotrene su i informacije o makroekonomskim kretanjima iz Biltena Centralne banke Crne Gore kao i stanje na tržištima kapitala i osiguranja u četvrtom kvartalu 2023. godine.
Sjednicu je vodio predsjednik Odbora Miloš Miketić, uz podršku sekretara Almera Bećiragića, a u radu su pored članova, učestvovali i predstavnici Ministarstva finansija.
Govoreći o digitalnoj transformaciji u sektoru bankarstva, Miloš Milošević iz firme Fleka istakao je da je neophodno uspostaviti bolju sinergiju između banaka i IT sektora, posebno u oblasti PSD2 direktive. Kako je naveo, ova direktiva ima za cilj unapređenje sigurnosti platnih transakcija, i otvaranje tržišta platnih usluga za nove korisnike, uključujući tehnološke kompanije koje nude tzv. fintech (finansijske tehnologije) usluge. Takođe, uvođenjem strožih standarda autentifikacije korisnika i jačanjem zaštite podataka, PSD2 teži smanjenju rizika od prevara u online transakcijama, štiti korisnike platnih usluga, osiguravajući transparentnost, pravo na informacije i pravo na kontrolu nad svojim bankovnim podacima.
Prema njegovim riječima, kada je u pitanju PSD2 regulativa, situacija na terenu nije u dovoljnoj mjeri zadovoljavajuća, te smatra da treba više raditi na poboljšanju korisničkog iskustva, posebno u dijelu sigurnosne identifikacije, ponovljivih i bulk plaćanja, kao i identifikacije korisnika na daljinu.
Predjednik Odbora, Miloš Miketić istakao je da je bankarski sektor svjestan izazova u implementiranju PSD2, te da je izuzetno važno da sve banke do 8. aprila budu u skladu sa regulativom i zadovolje sve ono što je njom propisano.
Direktor Sektora za kontrolu banaka u CBCG, Dejan Vujačić kazao je da bi ovo takođe olakšalo integrisanje Crne Gore u SEPA sistem. On je apelovao na sve banke i ostale finansijske institucije da se obrate Centralnoj banci za sve eventualne probleme i nedoumice, jer kakao navodi, neadekvatna primjena PSD2 neće biti tolerisana.
On je sumirajući makroekonomska kretanja, istakao da je u 2022. godini Crna Gora ostvarila realni rast BDP-a od 6,4%, a u prvih devet mjeseci 2023. nastavljen je rast, s prosječnim rastom od 6,6% u odnosu na isti period prethodne godine. Inflacija je u januaru 2024. godine iznosila 4,4%, s rastom cijena u različitim sektorima, najviše u kategorijama odjeće i obuće, restorana i hotela te stanovanja i energije.
Istakao je da je budžet Crne Gore, u decembru 2023. godine, zabilježio deficit od 146,36 miliona eura ili 2,21% BDP-a. Izvorni prihodi budžeta7 Crne Gore iznosili su 253,77 miliona eura ili 3,83% procijenjenog BDP-a, što je u odnosu na plan više za 11,99%.
Kako je naveo, izvorni prihodi budžeta u 2023. godini, prema preliminarnim podacima Ministarstva finansija, iznosili su 2.565,34 miliona eura i bili su viši za 5,88% u odnosu na planirane, a za 28,56% u odnosu na uporedni period 2022. godine. Budžetski rashodi iznosili su 2.555,38 miliona eura i ostvarili su pad od 3,17% u poređenju sa planiranim i rast od 13,79% na godišnjem nivou. Budžetski suficit iznosio je 9,96 miliona eura ili 0,15% BDP-
Monetarni sektor pokazuje određeni rast u aktivama banaka, kreditima i depozitima, uz pozitivan finansijski rezultat. Fiskalni sektor pokazuje deficit u budžetu za decembar 2023. godine, uz određene promjene u izvornim prihodima i rashodima.
Kada je u pitanju eksterni sektor, bilježe se određene promjene u deficitu tekućeg računa, robnoj razmjeni, bilansu usluga, primarnim i sekundarnim dohocima, te stranim direktnim investicijama.
Na računu portfolio investicija zabilježen je neto odliv u iznosu od 446,09 miliona eura, dok je na računu ostalih investicija neto odliv iznosio 485,38 miliona eura. Kretanja na ovom računu karakteriše smanjenje kreditnih obaveza banaka, pri čemu je država povećala svoje zaduživanje u odnosu na 2022. godinu.
Naveo je da je, prema preliminarnim podacima, neto priliv stranih direktnih investicija u 2023. godini iznosio 428,67 miliona eura, što predstavlja smanjenje od 45,23% u odnosu na 2022. godinu.
Komisija za tržište kapitala
Danilo Gluščević, Komisija za tržište kapitala, prezentovao je statistički izvještaj ovog tijela za IV kvartal 2023. godine, istakavši da se bilježe negativni trendovi u pogledu obima prometa, broja transakcija i vrijednosti emisija, te pozitivni trendovi u indeksnim vrijednostima MNSE10, MONEX i tržišne kapitalizacije.
Prema njegovim riječima, ukupan promet ostvaren na Montenegroberzi u 2023. godini iznosi 12,3 miliona eura, što je smanjenje od 84% u odnosu na uporedni period 2022. Godine. Berzanski indeks MNSE10 bilježi procentualan rast od 5,4%, a MONEX od 10,2%. Najveći promet je ostvaren na slobodnom tržištu akcija (68% od ukupnog prometa), dok je tržišna kapitalizacija na kraju 2023. godine iznosila 3,6 milijardi eura.Vrijednost vanberzanskih transakcija (OTC) je 748.590 eura, a značajno je smanjena vrijednost evidentiranih emisija u odnosu na isti period 2022. godine i iznosu 4 miliona eura.
Tržište osuguranja
Glavne pokazatelje i trendove na tržištu osiguranja u Crnoj Gori za IV kvartal 2023. godine prezentovala je mr Ivana Šaranović- Jovićević, Agencija za nadzor osiguranja.
Ona je navela da je vrijednost ukupnog akcijskog kapitala društava za osiguranje na dan 31. 12. 2023. godine iznosila 46.9 miliona eura, dok je vrijednost stranog kapitala iznosila 43.1 miliona eura, sa ostvarenim učešćem od 91.9% u ukupnom akcijskom kapitalu, a vrijednost domaćeg kapitala bila je 3.8 miliona eura.
Istakala je da je, prema preliminarnim podacima društava za osiguranje za IV kvartal 2023. godine, ukupna bruto fakturisana premija iznosila 119.5 miliona eura, što predstavlja rast od 11.2 miliona eura, odnosno 10.3 % u odnosu na isti period u 2022. godini.
Prema njenim riječima, posmatrano prema gupama osiguranja, premija neživotnih osiguranja iznosila je 95.8 miliona eura, a premija životnih osiguranja 23.6 miliona eura i obije grupe osiguranja su ostvarile rast od 10.3% odnosno 10.5%, redom, u 2023. godini u odnosu na 2022. Godinu.
Kada je u pitanju raspored tržišnog učešća društava, mjereno premijom, najveće tržišno učešće zadržalo je Lovćen osiguranje sa 30.5% (36.5 miliona eura premije), zatim Sava osiguranje sa 17.3% (20.7 miliona eura), Uniqa neživotno osiguranje sa 14.4 % (17 miliona eura), Generali osiguranje Montenegro sa 10.7% (12.8 miliona eura), Wiener Stӓdtische životno osiguranje sa 7.7% (9.2 miliona eura), Grawe neživotno osiguranje sa 7.3% učešća (8.7 miliona eura), Grawe osiguranje takođe sa 6.3% (7.5 miliona eura), Lovćen-životna osiguranja sa 4.4% (5.3 miliona eura) i Uniqa životno osiguranje sa 1.4% (1.6 miliona eura).
Prema preliminarnim podacima za IV kvartal 2023. godine vrijednost ukupne aktive na nivou svih društava za osiguranje na dan 31.12.2023. godine iznosila je 307.3 miliona eura i ostvarila je rast od 14.2% (za 38.3 miliona eura) u odnosu na kraj 2022. godine.
Tokom sjednice, istaknuto je da je neophodno posebnu pažnju posvetiti razvijanju kvalifikovanog radnog kadra i edukaciji, kako bi se uspješno sprovodile sve regulative i inicijative u oblasti bankarstva, s posebnim akcentom na ESG, koji se odnosi na održivost i sigurnost u poslovanju. Takođe, zaključeno je da treba više raditi na pripremi za implementiranje direktiva EU koje se odnose na digitalno otvaranje računa i njegovim upravljanjem na daljinu, bez potrebe za fizičkom posjetom banci ili drugim fizičkim dokumentima, a što će pomoći bankama da smanje troškove i ubrzaju procese otvaranja računa, pružajući istovremeno bolje iskustvo korisnicima.