Neophodna je hitna izmjena Zakona o komunalnim djelatnostima

Predstavnici privrednih društava iz komunalne privrede su tokom sjednice Odbora udruženja komunalne privrede Privredne komore održane 25. oktobra ukazali su na ključne izazove i probleme nakon što je u novembru 2023 godine počela primjena novog Granskog kolektivnog ugovora za stambeno komunalnu djelatnost. Naglasili su hitnu potrebu za formiranjem Odbora  koji će tumačiti njegove odredbe, što je zakonska obaveza Vlade. Takođe, predstavnici ovog sektora su ukazali na nedostatak službenog tumačenja GKU što otežava usklađivanje propisa sa realnim situacijama u praksi i stvara pravnu nesigurnost među poslodavcima, dok je  trenutno tumačenje prepušteno subjektivnom razumijevanju pojedinaca, što dovodi do različitih interpretacija i dodatnih pravnih problema.

Sanja Živković iz Zajednice opština kazala je da je na osnovu inicijative Zajednice opština, Ustavni sud, u oktobru 2024.godine, stavio van snage član 2 GKU, ocjenjujući da Vlada Crne Gore nema legitimitet za zaključivanje GKU za privredna društva čiji su osnivači opštine. Živkovićeva pojašnjava da su za kolektivne ugovore u opštinskim preduzećima nadležni osnivači tih preduzeća, a ne Vlada.

U skladu sa navedenim, Ustavni sud je utvrdio da su pojedine odredbe GKU (član 2, član 23 stav 2 i član 24 stav 2) u suprotnosti sa Zakonom o radu. Živkovićeva takođe pretpostavlja da će nakon objave predmetne odluke Ustavnog suda u Službenom listu Crne Gore, prestati da važi GKU u privrednim društvima čiji su osnivači opštine.

Pravne posledice odluke Ustavnog suda o Granskom kolektivnom ugovoru razlikuju se zavisno od statusa pojedinačnih kolektivnih ugovora u opštinskim privrednim društvima.

Živkovićeva pojašnjava da će privredna društva koja već imaju zaključene pojedinačne kolektivne ugovore ostati na snazi sve dok se ne preispita njihova zakonitost ili dok predsjednici lokalnih uprava ne iniciraju obustavu važenja tih ugovora. U tom kontekstu, preporučuje zaključenje novih kolektivnih ugovora usklađenih sa zakonom na nivou opštine kako bi se obezbijedila pravna sigurnost i zaštita prava zaposlenih.

Sa druge strane, privredna društva koja nemaju pojedinačne kolektivne ugovore, zakon upućuje na  Opšti kolektivni ugovor (OKU), koji predviđa niže koeficijente složenosti poslova, što u ovom momentu pretstavlja veliki problem za same radnike. S obzirom na ove okolnosti, preporuka bi bila da Odbori direktora kao organi upravljanja i  direktori tih privrednih društava (sa jedne strane), sindikat (sa drudge strane), bez odlaganja započnu pregovore sa svojim osnivačima (treća strana), kako bi se zaključili novi kolektivni ugovori koji će zaštititi interese zaposlenih i poslovanje privrednih društava, kazala je Živkovićeva.

Raško Mašković, predsjednik Sindikata stambeno-komunalne privrede istakao je da je neophodno da Ustavni sud što prije objavi svoju odluku, uključujući i zvanično obrazloženje. 

–  Dok se ne objavi odluka Ustavnog suda, ostajemo u pravnoj nesigurnosti, ali nam je prioritet da nađemo način kako da zaštitimo prava naših zaposlenih –  naglasio je on. 

Prema njegovim riječima, Granski kolektivni ugovor nije nezakonit, ali smatra da bi u slučaju njegovog ukidanja iz formalno-pravnih razloga, privredna društva bi  bila u obavezi da primjenjuju pojedinačne  kolektivne ugovore, ili u njihovom odsustvu, Opšti kolektivni ugovor koji predviđa niže koeficijente zarada, što je neprihvatljivo sa aspekta Sindikata. 

Semir Hasić, član Sindikata stambeno-komunalne privrede, kazao je da ako svaka opština mora pojedinačno zaključivati kolektivne ugovore, postavlja se pitanje primjene različitih ugovora unutar iste djelatnosti, dodajući da bi Zakon o radu trebao jasno definisati pregovaračke strane za komunalno-stambeni sektor.

Tokom sjednice poručeno je da hitno treba izmijeniti Zakon o komunalnim djelatnostima, kao i prateće podzakonske akte, te prilagoditi metodologiju obračuna cijena za pravna lica.

Saglasni su da je lokalnim upravama potrebno vratiti mogućnost kreiranja politika cijena u skladu sa specifičnostima svake opštine, uključujući ulazne troškove privrednih društava i solventnost korisnika.

Ivan Stanišić, Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera kazao je da se u avgustu radilo na Nacrtu Uredbe o bližim elementima i metodologiji za određivanje cijena komunalnih usluga, koja je trebalo da bude završena do septembra, ali da je, nakon konsultacija sa pravnim stručnjacima, predloženo  da izmjene idu u pravcu Zakona o komunalnim djelatnostima kako bi se izbjeglo osporavanje predmetne Uredbe pred Ustavnim sudom. 

– Odluka o hitnim izmjenama Zakona donijeta je sa ciljem unapređenja postojećeg zakonodavnog okvira i eliminisanja određenih barijera koje pogađaju komunalnu privredu. Da li ćemo raditi na izradi novog zakona ili izmjeni i dopuni postojećeg, zavisi će od procenta izmjena do kojeg će radna grupa doći.  

Naveo je da je u septembru raspisan javni poziv za učešće u radnoj grupi za izradu Zakona o komunalnim djelatnostima, koja trenutno ima 9 članova, a planira se da bude proširena. 

– Očekujemo da Prijedlog zakona bude na javnoj raspravi u decembru, i pozivam sve da doprinesu ovom procesu kako bismo došli do najboljih rješenja – poručio je Stanišić.

Predsjednik Odbora, Radenko Vujošević istakao je da, s obzirom na manjkavosti važećeg Zakona na koje je privreda kontinuirano ukazivala u prethodnom periodu, važno da sva privredna društva dostave svoje sugestije i prijedloge za poboljšanje i unapređenje samog teksta Zakona.

– Cilj nam je da novi Zakon bude primjenjiv, da adekvatno reguliše komunalnu oblast i da omogući unapređenje ambijenta u komunalnoj privredi – kazao je Vujošević.

Predstavnici privrednih društava komunalne privrede ukazuju na spornu situaciju nakon  donošenja odluke o neustavnosti odredbi člana 6, stav 2 i 3 Uredbe o bližim elementima i metodologiji za određivanje cijena komunalnih usluga, koji se odnosi na korektivni faktor, čime je onemogućen obračun cijena komunalnih usluga za pravna lica. Saglasni su da ovo pitanje treba trajno riješiti kroz izmjenu samog Zakona o komunalnim djelatnostima.

– U Zakonu o komunalnim djelatnostima treba omogućiti lokalnim samoupravama da utvrđuju korektivne faktore, zavisno od djelatnosti kojima se pruža usluga skupljanja i odvoza otpada. Posebno naglašavaju da iz Zakona treba ukloniti odredbu koja se odnosi na izjednačavanje cijena usluga za pravna i fizička lica, kada je u pitanju sakupljanje i odvoz otpada, koji se obračunava po m2, kao što je praksa u većini zemalja – poručili su oni.

Predstavnici privrednih društava istakli su da problem sa korektivnim faktorom i ukidanjem člana 6 stav 2 i 3 Uredbe, pravi nesagledivu štetu privrednim društvima u finansijskom smislu, zbog ne usvajanja cjenovnika za pravna lica kada je u pitanju usluga sakupljanja i odvoza otpada. Apostrofirali su da je hitno potrebno riješiti pitanje cjenovnika komunalnih usluga za pravna lica kako bi se izbjegao potpuni kolaps komunalnih privrednih društava, te da metodologija mora biti pravno utemeljena i prihvatljiva za sve strane.

U nastavku, direktor Udruženja vodovodnih preduzeća Milan Bulatović prezentovao je ključne zaključke Inicijative za kreiranje povoljnog okruženja u vodnom sektoru Crne Gore. Uvođenjem regulatora u oblasti vodoprivrede, ugoržena je finansijska stabilnost gotovo svih vodovodnih i kanalizacionih preduzeća u Crnoj Gori, jer je metodologija za utvrđivanje cijena za obavljanje regulisanih komunalnih djelatnosti bazirana na principu povrata troškova, Naime, vodovodna preduzeća su predviđena da funkcionišu na principu proste reprodukcije, što znači da se cijene usluga predviđene da zadovolje samo pokrivanje planiranih troškova, bez učešća realne inflacije, odnosno opšteg procenta poskupljenja po iskazanom procentu učešća u troškovima. Potrebno je izvršiti korekcije cijena usluga snabdijevanja vodom i kanalizacijom, usklađujući ih sa trenutnim povećanjem ulaznih cijena roba na tržištu, što će osigurati finansijsku stabilnost vodovodnih preduzeća i omogućiti im da kontinuirano pružaju kvalitetne usluge svojim korisnicima. Smanjiti iznos naknada koje su vršioci regulisanih komunalnih djetalnosti u obavezi da plaćaju Regulatornoj agenciji za energetiku, poručio je Bulatović.

Prema njegovim riječima, nedostatak stručnog kadra i ograničeni finansijski resursi dodatno otežavaju održavanje i unapređenje vodovodne infrastrukture, dok trenutni zakonski okvir često nije usklađen s realnim mogućnostima sektora. Problem predstavlja i neadekvatno zbrinjavanje mulja, što ima finansijske i ekološke posljedice.

-Udruženje preporučuje da se pitanje gubitaka vode rješava standardizacijom mjernih sistema i uvođenjem opreme za kontrolu, uz obuku kadrova, što bi značajno smanjilo gubitke i optimizovalo troškove. Prilagođavanje zakonskog okvira potrebama i specifičnostima sektora, kroz saradnju sa svim ključnim institucijama, ključno je za dugoročnu održivost i unapređenje efikasnosti – istakao je Bulatović.

Smatra da strateška ulaganja, digitalizacija i zakonska usklađenost mogu učiniti sektor vodosnabdijevanja efikasnijim i spremnijim za evropske standarde, čime bi se građanima osigurala kvalitetnija usluga, a sektoru pružila osnova za održivi razvoj.

Sjednicu je vodio predsjednik Odbora Radenko Vujošević, a u radu su, pored članova, učestvovali sekretarka Odbora, Maja Grbavčević, direktor Udruženja vodovodnih preduzeća Milan Bulatović, Sanja Živković iz Zajednice opština, Raško Mašković, predsjednik Sindikata stambeno-komunalne privrede, te predstavnici Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Lana Radunović i Ivan Stanišić.