Javna rasprava: Prezentovan Nacrt zakona o izmjenama i dopunama zakona o šumama
Odbor udruženja šumarstva i drvne industrije, grafičke i izdavačke djelatnosti Privredne komore Crne Gore, na sjednici održanoj 12. maja, razmotrio je Nacrt zakona o izmjenama i dopunama zakona o šumama.
Sjednicu je vodio sekretar Odbora Goran Popović, a u radu su, pored članova, učestvovali potpredsjednik Privredne komore Dragan Kujović, predstavnici Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Uprave za gazdovanje šumama i lovištima i drugi.
Diskusiju o Nacrtu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o šumama, u okviru javne rasprave, vodio je načelnik Direkcije za šumarstvo mr Ranko Kankaraš.
– Šume su veliki potencijal razvoja i realne ekonomije. Suština izmjena i dopuna ovog zakona je napuštanje koncesionog modela korišćenja šuma i stvaranje preduslova za formiranje državnog preduzeća po uzoru na zemlje u regionu – kazao je Kankaraš, dodajući i da će kaznene odredbe doprinijeti zaustavljanju slučajeva devastacija privatnih šuma.
Privrednici su istakli bojazan da novo preduzeće za gazdovanje šumama neće biti održivo zbog izazova u obezbjeđivanju potrebnog kadra, kao i to da će ono morati imati visoke troškove za zarade zaposlenih. Smatraju da će država morati da pomaže rad ovog preduzeća višemilionskim iznosima. Između ostalog, pohvalili su bolje definisanje kaznene politike i dali predlog da se izmjenama omogući korišćenje šuma i šumskog zemljišta za izgradnju objekata za obnovljive izvore energije, uz apostrofiranje da naša zemlja želi da bude prva u Evropi koja bi u potpunosti prešla na ovu vrstu energetike.
Pojedini predstavnici Uprave za gazdovanje šumama i lovištima koji su učestvovali u rasparvi smatraju da je prije usvajanja ovog dokumenta zakona bilo neophodno uradi kadrovsko finansijsku i analizu održivosti sa boljim definisanjem nadležnosti budućeg preduzeća koje će upravljati šumama. Naročito su nesaglasni sa time da se nadležnosti preduzeća definišu dodatnim uredbama, umjesto zakonom, te apostrofiraju određene nedorečenosti u ponuđenim rješenjima. Usljed svega navedenog, oni su izrazili bojazan za radna mjesta jer postoji rizik da preduzeće neće održivo poslovati.
Javna rasprava o ovom nacrtu traje do 22. maja.
Tokom sjednice razmotrena je i informacija o aktivnostima u sektoru za period od januara do aprila 2023, a bilo je riječi i o Odluci o privremenom ograničenju izvoza određenih drvnih sortimenata.
U informaciji o aktivnostima u sektoru podsjeća se da je u ovoj godini predmet korišćenja 675.994 m3 bruto drvne zapremine (u državnim šumama 401.822 m3, a u privatnim 274.172 m3).
Na osnovu podataka Uprave za šume, ukupna ostvarena proizvodnja bruto drvne mase za tri mjeseca 2023. godine iznosila je 12 623 m3.
Prvim javnim pozivom za davanje šuma na korišćenje prodajom drveta u dubećem stanju za 2023. godinu, koji je objavljen 02.03.2023 godine, ponuđena je količina od 319.559m3 bruto drvne mase u 235 odjeljenja. Na osnovu odluka koju je donijela Uprava za šume, na korišćenje je dato 184.521m3 bruto drvne mase u 121 odjeljenju.
U cilju sprečavanja nestašice i ublažavanja njihovih posljedica, Vlada je usvojila zabranu izvoza drvnih sortimenta određenih tarifnih oznaka iz državnih šuma, kao i njihov izvoz iz privatnih na osnovu dozvole.
Omogućen je izvoz na osnovu dozvole cijepanog ogrijevnog drveta dužine do 40 cm, iverja, piljevine iz tarifne oznake, drvnih otpadaka i ostataka i okoraka, telefonskih i električnih stubova obrađenih do glatke površine. Odluka će se primjenjivati do 1. maja 2025. godine.
– Mislim da je ovo jedna od najvažnijih Odluka za šumarstvo – ocijenio je sekretar Goran Popović.
