Građevinari: Poboljšati upisnu politiku u srednjim stručnim školama
Odbor udruženja građevinarstva i industrije građevinskih materijala Privredne komore je na sjednici održanoj 13. decembra istakao važnost poboljšanja upisne politike u srednjim stručnim školama za ovaj sektor.
Tokom sjednice koju je vodio Mile Gujić, predsjednik Odbora, Branislav Dašić i Bratislav Radunović iz JU Srednja građevinsko-geodetska škola „Inž. Marko Radević“ predstavili su kapacitete ove obrazovne institucije i istakli da se izazov neusklađenosti sistema obrazovanja i tržišta rada najbolje može sanirati većim uključenjem poslodavaca i privrede u obrazovni sistem. U tom smislu treba dalje raditi na razvoju saradnje i podizanju svijesti o neophodnosti ovog modela učenja.
– Ulaganje privatnog sektora u obrazovanje je investicija koja je neophodna za razvoj privrednih subjekata i koja će se višestruko isplatiti, a koju je potrebno i u narednom periodu promovisati – naveli su oni.
Deficit kadrova sa odgovarajućim znanjima i vještinama prisutan je u skoro svim sektorima privrede, a najizraženiji je u turizmu, građevinarstvu, ICT-u, poljoprivredi, saobraćaju, te pojedinim oblastima prerađivačke industrije.
Jedan od najvećih izazova u razvoju nedostajućih vještina tržištu rada je obezbijediti da učenje zadovoljava potrebe radnog mjesta. Kroz praktično obrazovanje kod poslodavca učenik razvija manuelne ili praktične vještine, ali i stiče sposobnost timskog rada, snalaženja u novim, nepoznatim situacijama, sposobnost rješavanja problema.
Učenje uz rad je, pored toga što je prepoznato kao efikasan način u olakšavanju tranzicije mladih iz škole na posao, posebno značajno za poslodavce, jer pruža mogućnost razvoja vještina koje su usko vezane za potrebe tržišta rada.
Kolege iz stručne škole su ipak apelovale da se privrednici dodatno uključe u procese obuke učenika, kroz proces praktične nastave, koja neće biti samo forme radi. Takođe, govorile su o ranijim primjerima dobre prakse, gdje su kompanije stipendirale određeni broj učenika za neka deficitarna zanimanja, poput vodoinstalatera, izvođača građevinskih radova i dr.
U ime Grupacije geodetskih organizacija Privredne komore koja je formirana pri Odboru udruženja građevinarstva, njen predsjednik Mladen Plemić inicirao je donaciju jedne računarske sale za potrebe učenika Građevinsko-geodetske škole, imajući u vidu da je starost postojeće opreme 10 i više godina, a da je za brz rad određenih softverskih paketa potrebno imati noviju.
Analizu stanja u sektoru građevinarstva za 2022. godinu predstavio je sekretar Odbora Balša Rakčević. Prema njegovim riječima, realizacija projekata u oblasti putne i energetske infrastrukture, projekata izgradnje turističkih kapaciteta, završetak dionice Smokovac Mateševo, auto-puta Bar-Boljare, kao i građevinski radovi iz domena javnih radova, doprinijeli su pozitivnim rezultatima i u 2022. godini. Vrijednosti izvršenih građevinskih radova u prva tri kvartala 2022. iznose 508,9 miliona eura, što je za 3,09% manje u odnosu isti period 2021. godine, kada su iznosile 525,1 milion eura. Izvršeni efektivni časovi ostvareni na gradilištima u ovom periodu 2022. godine bili su 13.521, dok su u uporednom periodu 2021. iznosili 13.960 časova.
Nakon značajanog rasta broja zaposlenih u sektoru građevinarstva u 2019. godini, kada je prosječno radilo 14.031 radnika, kao posljedica pandemije kovid 19 zabilježen je pad u 2020. na 11.130. Oporavak poslovnih aktivnosti u 2021. rezultirao je povećanjem broja zaposlenih u ovom sektoru (12.684 radnika ili 6.7% ukupno zaposlenih), a pozitivni trendovi nastavljeni su i u ovoj godini. Prosječan broj zaposlenih za devet mjeseci iznosio je 15.389, dok je samo u septembru sektor zapošljavao 16.008 radnika (7% ukupnog broja radnika u ovom mjesecu).
U prva tri kvartala 2022. godine u Crnoj Gori je izdato 254 građevinske dozvole i prijava radova. Od ukupnog broja izdatih građevinskih dozvola i prijava radova, na fizička lica se odnosi 167, dok se na pravne subjekte odnosi 87. U odnosu na uporedni period prethodne godine, ukupan broj stanova i njihova površina, prema izdatim prijavama radova u prva tri kvartala 2022. je 1.474 (rast 205%), ukupne površine od 96.142 m² (rast 197,4%), u odnosu na 32.332 m² iz prva tri kvartala 2021. godine.
Među preporukama koje su navedene u informaciji su: intenzivirati poslove na izradi Prostornog plana Crne Gore i Plana generalne regulacije Crne Gore; ubrzati procese vezane za izgradnju saobraćajne infrastrukture; definisati model odnosno uraditi tzv. kliznu skalu u cilju prevazilaženja trenutne situacija sa izuzetnim skokom cijena svih građevinskih materijala; uložiti dodatni napor na implemetaciji Eurokodova, sagledati mogućnost formiranja baze zainteresovanih investitora, kao i investitora koji zbog nekih birokratskih problema nisu u mogućnosti da valorizuju svoje projekte; raditi na afirmaciji biznis Zona i Zakona o javno-privatnom partnerstvu; nastaviti sa stimulacijom tražnje i povoljnijim kreditiranjem i drugi.
Kroz tekuća pitanja, Odbor se osvrnuo na rad Radne grupe koja je pripremila „Smjernice za primjenu postupka utvrđivanja razlike u cijeni u slučajevima porasta cijena pojedinih građevinskih materijala i proizvoda“, koje je Privredna komora uputila Ministarstvu kapitalnih investicija i Vladi CG, na dalje postupanje.
