Dodatno razmotriti korišćenje bankarske garancije drugih lica za obezbjeđenja carinskog duga
U fokusu sjednice Odbora udruženja špeditera održanoj 11. aprila bili su korišćenje bankarske garancije drugih lica za obezbjeđenja carinskog duga dužnika u carinskom postupku i uspostavljanje elektronskog sistema za obradu najavnih podataka za pošiljke u pomorskom i poštanskom prometu.
Sjednicu je vodio predsjednik Odbora Darko Globarević, a u radu su, pored članova učestvovali predstavnici Uprave carina Crne Gore Milan Marković načelnik Odsjeka za obezbjeđenje carinskog duga i postupanje sa carinskom robom i Ana Stamatović, samostalna carinska savjetnica i Snežana Vujanović, projekt menadžer, Njemačka organizacija za međunarodnu saradnju(GIZ).
Kada je u pitanju korišćenje bankarske garancije drugih lica za obezbjeđenja carinskog duga dužnika u carinskom postupku, Globarević je kazao da novom odlukom, koja je dostavljena carinarnicama početkom marta, dolazi do povećanja troškova i dužine neophodnih procedura, te je stoga neophodno ovu proceduru dodatno razmotriti.
Naime, članom 55 stav 3 carinskog zakona propisano je da je carinski dužnik deklarant, odnosno uvoznik, a u slučaju indirektnog zastupanja carinski dužnik je i lice za čiji je račun deklaracija podnesena (pored carinskog zastupnika, dužnik je i uvoznik). Takođe odredbom člana 66 stav 2 Carinskog zakona propisano je da, ako carinski organ u skladu sa carinskim propisima zahtijeva polaganje obezbjeđenja za naplatu carinskog duga, obezbjeđenje polaže carinski dužnik ili lice koje može postati carinski dužnik, odnosno treće lice, kad carinski organ dozvoli da obezbjeđenje za plaćanje carinskog duga položi lice od kojeg se to ne zahtijeva.
Da bi bankarska garancija za obezbjeđenje carinskog duga mogla biti korišćena za obezbjeđenje carinskog duga drugog lica, potrebno je da sadrži klauzulu »garanciju je moguće koristii takođe i za obezbjeđenje carinskih dugova drugih dužnika«.
Shodno navedenom, carinski zastupnik (špediter) je dužan da kod Uprave carina prilikom podnošenja zahtjeva za utvrđivanje visine instrumenta obezbjeđenja, u istom obavezno navede da se radi o garanciji kojom se obezbjeđuju carinski dugovi i drugih dužnika. Kako bi ova Uprava u odgovoru o visini instrumenta obezbjeđenja, naznačila da garancija mora da sadrži takvu klauzulu.
Kada u carinskom postupku direktni zastupnik daje garanciju radi obezbjeđenja namirenja carinskog duga lica koje zastupa, potrebno je da u rubrici R44 carinske deklaracije upiše šifru G03 – Obezbjeđenje drugog lica sa dozvolom carinskog organa i 021 – Ovlašćenje za direktno zastupanje sa garancijom zastupnika. Podnošenjem ovakve deklaracije carinski zastupnik prihvata da je odgovoran za plaćanje carinskog duga, a prihvatanje ovakve deklaracije smatra se kao davanje saglasnosti od strane carinskog organa.
U slučaju kada lice, koje nije uvoznik ni zastupnik, daje garanciju za obezbjeđenje duga carinskog dužnika, carinski dužnik podnosi carinskom organu zahtjev za davanje odobrenja za korišćenje te garancije.
Privrednici smatraju da navedeno rješenje nije dobro, te da će dodatno usporiti carinske postupke, s obzirom na to da će se sada za jednu istu stvar predavati dva zahtjeva.
Milan Marković, načelnik Odsjeka za obezbjeđenje carinskog duga i postupanje sa carinskom robom, kazao je da ovo nije nova instrukcija već je riječ o raspisu koji je prilagođen novom carinskom zakonu i Pravilniku o obliku , sadržaju, načinu podnošenja i popunjavanja carinske deklaracije i zbirne prijave.
–Name, kako su sve češće pristizale primjedbe od privrednih društava da ova Uprava omogućava korišćenje garancija bez saglasnosti istih, pomenutom instrukcijom je data jasna formalna procedura koju treće lice mora ispuniti da bi se prihvatila garancija u postupku – kazao je on.
Prema njegovim riječima, na ovaj način se štite imaoci garancija od eventualnih zloupotreba, ali i sama Uprava carina od mogućih sudskih sporova, koji bi nastali zbog prihvatanja garancija u postupku bez saglasnosti odgovornih lica u tim privrednim društvima.
On je takođe kazao da će navedni propis još jednom dodatno razmotriti i uzeti u obzir sve primjedbe i sugestije privrednika.
Uspostavljanje elektronskog sistema za obradu najavnih podataka za pošiljke u pomorskom i poštanskom prometu
Snežana Vujanović, GIZ predstavila je projekat uspostavljanja elektronskog sistema za obradu najavnih podataka za pošiljke u pomorskom i poštanskom prometu.
Ona je kazala da ovaj projekat Uprava carina sprovodi uz tehničku podršku Njemačke organizacije za međunarodnu saradnju (GIZ), a finansira Njemačko Savezno Ministarstvo ekonomskog razvoja i saradnje. Sa realizacijom aktivnosti na projektu se počelo u martu 2021. godine, a planirani rok završetka je 30. jun 2024. godine. Nastavak je uspješno realizovanog ePAP express projekta (2016-2019) za pošiljke operatera brze pošte i taj elektronski sistem je u funkciji.
– Projekat koji je trenutno u toku sadrži dvije komponente:· ePAP Post – za poštanske pošiljke (u toku); ePAPm (maritime) – za pošiljke u pomorskom prometu (u toku). Partner u projektu je Pošta CG za komponentu koja se odnosi na poštanski dio, dok će brodski agenti biti korisnici sistema za pomorske pošiljke – istakla je ona.
Prema njenim riječima, cilj projekta je povećanje nivoa bezbjednosti carinskog područja i transparentnost postupanja uz smanjenje vremena i troškova sprovođenja carinskog postupka.
Kako je kazala, navedeno se realizuje kroz: (1) digitalizaciju postupka, (2) unaprjeđenje analize rizika i (3) jačanje kapaciteta UC. Kroz projekat biće uspostavljen sistema koji će omogućiti elektronski prijem podataka prije prispijeća robe i sprovođenje sistemske analize rizika na tim podacima. Po prispijeću robe, preliminarna odluka da li će roba biti predmet kontrole biće već donešena i na taj način uticaće se na znatno smanjenje vremena za okončanje procedure, dok će stvarni fokus carinskih službenika biti na onim pošiljkama za koje postoje indicije da nisu u skladu sa zakonskim odredbama domaćeg i međunarodnog zakonodavstva.
– Otvoreni smo za sve sugestije i predloge, kako bismo zajednički vidjeli koje su to vaše potrebe i u skladu sa tim organizujemo obuke i radionice, odnosno uradimo sve kako bismo vam pomogli u što bržoj i lakšoj implementaicji ovog sistema – poručila je ona, dodajući da je cilj da on bude osposobljen do kraja juna.
Filip Vujović, sekretar Odbora upoznao je prisutne sa pozivom članova Odbora na Kongesu SEEFF, koji organizuje Asocijacija špediterskih udruženja jugoistočne Evrope koji se održava u Beogradu od 09. do 11. maja i pozvao ih da se prijave za prisustvo na istom.
Dodatno, pozvao je sve članove Odbora da popune upitnik za potrebe nacrta Programa trgovinskih olakšica 2024-2026 i kazao da je upitnik dostavljen i OU špeditera i OU trgovine. Snežana Delević iz kompanije Stadion, kazala je da je upitnik namijenjen privatnom sektoru i ima za cilj identifikovanje stvarnih problema i izazova sa kojima se privreda suočava u spoljnotrgovinskom poslovanju.
