Deficit radnika ugrožava razvoj agrara

Poljoprivredna proizvodnja i prehrambena industrija se suočavaju sa deficitom radnika za šta je neophodno iznaći adekvatno rješenje kako se ne bi ugrozilo nesmetano odvijanje i razvoj ovih strateških djelatnosti.

O ovom veoma aktuelnom izazovu za ovu granu, između ostalog, raspravljano je 27. juna na sjednici Odbora udruženja poljoprivrede i prehrambene industrije Privredne komore Crne Gore, tokom koje su razmotrene informacije o poslovanju u agraru za period januar-april 2023. godine i realizaciji mjera u okviru IPARD II programa, te najavljen IPARD III program.

Sjednicu je, u odsustvu predsjednika Odbora Milutina Đuranovića, vodila sekretarka Lidija Rmuš, a u radu su, pored članova, učestvovali potpredsjednik Privredne komore Dragan Kujović, te predstavnici Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, kao i Ministarstva ljudskih i manjinskih prava.

Na sjednici je ocijenjeno da nedostatak kvalifikovane sezonske radne snage u agraru postaje sve veći problem, naročito ako se uzme u obzir da zemlje regiona nude bolje uslove rada i veće zarade. Još uvijek nisu riješene određene administrativne prepreke da se radna snaga angažuje iz udaljenih država.

– Očigledno je potrebno da budemo mnogo glasniji u predstavljanju problema nedostatka radne snage, jer odgovor na naše zahtjeve za njen angažman, izostaje od strane MUP-a . Neophodno je staviti veći akcenat i pažnju na probleme poljoprivrednih proizvođača po ovom pitanju – kazao je Goran Đaletić iz kompanije Primato P.

Zorka Šljukić, Mljekara „Srna”, ukazuje na to da se mladi teško odlučuju na zapošljavanje u prehrambenoj industriji, iako se školuju za ta zanimanja.

– Otvorili smo poziv za prijem visokoškolaca i tehničara, ali se niko nije opredijelio da radi u našem sektoru. Podržavamo zapošljavanje domaće radne snage, ali moramo da je uvozimo iz regiona, jer kadrove srednjeg obrazovnog profila ne možemo naći – kazala je Šljukić.

Državni sekretar u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Marko Radonjić smatra da je potrebno da privreda napravi plan potreba za radnom snagom, te da se tokom zime organizuju obuke kako bi se zainteresovani osposobili za rad u agraru.

Rješenje predlažu i predstavnici Ministarstva ljudskih i manjinskih prava, koji su tokom sjednice prezentovali Program zapošljavanja Roma i Egipćana.

– Želimo da što više Roma uključimo u formalni rad i na taj način suzbijemo sivu ekonomiju – rekao je Sokolj Beganaj, načelnik Odjeljenja za unapređenje i zaštitu prava Roma i Egipćana u Ministarstvu ljudskih i manjinskih prava.

Ljiljana Garić, rukovoditeljka Odjeljenja za obrazovanje odraslih u Centru za stručno obrazovanje, ističe da su Romi najviše angažovani na sakupljanju sekundarnih sirovina, te da njihovo angažovanje u drugim sektorima može da umanji izražen deficit radne snage, a naročito pomoćnih zanimanja.

– Ne očekujemo od vas da ih nekvalifikovane uposlite, ali se nadam da ćete sagledati mogućnosti gdje bi mogli da budu angažovani. U Crnoj Gori ima sektora koji vape za ovakvom radnom snagom i prava je šteta da dovodimo strance, kada imamo ljude koji su se pokazali na djelu. U realizaciji ovog programa očekujemo podršku i EU, jer želimo da stvorimo nešto održivo – rekla je Garić.

Ranko Bogavac iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede smatra da se kroz angažovanje CZO može iz ove populacije dobiti osposobljena radna snaga, kao i da bi kompanije mogle na ovaj način da izbjegnu komplikovanu proceduru zapošljavanja stranaca.

Jovana Kojić, „13. jul – Plantaže“, istakla je da ova kompanija uvozi radnu snagu, te da im je program zapošljavanja Roma vrlo interesantan, dok su Milan Jauković, Pivara Trebjesa i Branko Pejović, Zrnožit prenijeli pozitivne primjere angažovanja pripadnika ove populacije.

– Neophodna je afirmacija dobrih praksi kako bi angažovani Romi bili uzori za zajednicu i pokazali da se na njih može računati kako u domenu nekvalifikovanih tako i kvalifikovanih zanimanja. Olakšice države bi pomogle kompanijama da angažuju ovu populaciju – ocijenjeno je na sjednici.

Informacija

Informaciju o poslovanju u sektoru prezentovala je sekretarka OU Lidija Rmuš, koja je navela da su u periodu januar-april 2023. godine, prema podacima Monstata, u primarnoj  proizvodnji i prerađivačkoj industriji ostvareni pozitivni rezultati. Povećana je vrijednost otkupa i prodaje proizvoda poljoprivrede, šumarstva i ribarstva za skoro dva puta u odnosu na isti period 2022. godine, a došlo je i do porasta proizvodnje u prehrambenoj industriji.

Vrijednost otkupa i prodaje proizvoda poljoprivrede, šumarstva i ribarstva za prva četiri mjeseca iznosila 13,7 miliona eura, i bilježi rast u odnosu na isti period 2022. godine od 94 odsto (rast otkupa mlijeka je 12 odsto). Proizvodnja prehrambenih proizvoda u navedenom periodu veća je za 21,5%  dok je proizvodnja pića manja za 6%.

Poljoprivredna proizvodnja je u prvoj polovini godine bila pod jakim uticajem vremenskih neprilika, što će direktno imati uticaj kako na slabije prinose, tako i na rast cijena proizvoda.

Uvoz poljoprivedno-prehrambenih proizvoda iznosio je 262,3 miliona eura (od čega hrane 211,1 milion) i veći je za 30 % u odnosu na uporedni period 2022. godine, dok je izvoz iznosio 15,9 miliona eura, što je 28% više. Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 6 %.

– Rast uvoza je ne samo rezultat povećanja količina, nego i porasta cijena na  tržištima iz koje uvozimo poljoprivredno-prehrambene proizvode  koje su u prva četiri mjeseca ove godine kod većine proizvoda porasle za oko 30% – navodi se u Informaciji.

Podaci ukazuju na neophodnost značajnijeg uključivanja države u rješavanje pitanja visokog deficita u hrani, kao i svih aktera u društvu u cilju podrške domaćim proizvođačima kroz bolju promociju njihovih proizvoda i pozicioniranje u trgovačkim lancima, te značajno većih ulaganja u razvoj kapaciteta za proizvodnju hrane.

– Dosadašnje izdvajanje iz nacionalnog budžeta za poljoprivredu od 1,4-1,7%, je minimalno i sigurno je imalo uticaj na ovako visoki deficit u hrani – ocijenila je Rmuš.

Državni sekretar Marko Radonjić informisao je privrednike da je usvojena Strategija razvoja poljoprivrede i ruralnih područja, gdje je akcenat stavljen na jačanje konkurentnosti crnogorskih proizvođača i povećanje životnog standarda na selu. Takođe je konstatovao da ulaganja u poljoprivredu daju rezultat  i naveo primjer da je uvoz juniica, uz subvenciju Ministarstva, već uticao na rast otkupa mlijeka, koji je inače poslednjih godina imao tendenciju pada. Najavio je da će se ove godine takođe subvencionisati nabavka junica sa oko 60%. Takođe, konstatovao je da je naš sektor prerade mesa u expanziji što pokazuju podaci o rastu izvoza, upravo zahvaljijući značajnim ulaganjima u ovaj sektor uz pomoć sredstava Evropske unije, države i privatnog kapitala.

Kroz diskusiju je ponovo aktuelizovano pitanje osiguranja u poljiprivredi i data je preporuka Ministarstvu da razgovara sa osiguravajućim kućama  kako da se pomogne proizvođačima kroz veći obuhvat osiguranja žive stoke i proizvodnje.

IPARD

Danka Božović, načelnica Direkcije za plaćanje u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, kazala je da je potpisano prvih 15 ugovora iz petog javnog poziva  u okviru mjere 1 „Investicije u fizički kapital poljoprivrednih gazdinstava“ IPARD programa.

– Tu je 1,23 miliona eura grant podrške, a još desetak ugovora je spremno za potpisivanje, gdje je grant podrška vrijedna 0,8 miliona eura – kazala je Božović.

U toku je realizacija mjera za koje su ranije raspisani pozivi – 606 ugovora sa 54,06 miliona eura  ugovorene podrške, od čega je isplaćeno  njih 336, ukupne vrijednosti   21,87 miliona eura.

– Još ima prostora za napredak i nadamo se da će sredstva podrške dodatno porasti – kazala je Božović.

Ona dodaje da postoji veliko interesovanje potencijalnih korisnika za IPARD III program i ruralni turizam.

– IPARD III kreće krajem godine/početkom sljedeće i pozivam privrednike da već sada pripremaju projekte kojima će aplicirati za podršku – rekla je ona.