Blago smanjenje inflacije u prvom kvartalu

Odbor udruženja bankarstva i drugih finansijskih organizacija i osiguranja Privredne komore razmotrio je 15. juna informacije o makroekonomskim kretanjima Centralne banke Crne Gore kao i o stanju na tržištima kapitala i osiguranja za I kvartal 2023. godine.
Sjednicu je vodio predsjednik Odbora Miloš Miketić uz podršku sekretara Almera Bećiragića.
Bratislav Vukčević savjetnik viceguvernera za monetarnu i ekonomsku politiku CBCG sumirajući makroekonomska kretanja istakao je da inflacija ima opadajući trend. Rast aktivnosti u prvom kvartalu je registrovan u oblasti šumarstva, turizma i industrijske proizvodnje. U porastu je kapital banaka i krediti, dok je manji pad registrovan kod depozita. Budžet Crne Gore je u martu zabilježio suficit.
On je kazao da je godišnja inflacija u martu 2023. godine, mjerena indeksom potrošačkih cijena, iznosila 10,5%, dok je inflacija mjerena harmonizovanim indeksom potrošačkih cijena iznosila 10,3%. Potrošačke cijene su u martu 2023. godine u odnosu na prethodni mjesec, zabilježile pad od 0,7%.
Kada je u pitanju tržište rada, Vukčević je kazao da je u martu 2023. godine, prema evidenciji MONSTAT-a, bilo zaposleno 234.839 lica, što je za 1,02% više u odnosu na prethodni mjesec, i za 9,27% više u odnosu na mart 2022. godine. Međutim, ističe da i dalje postoji hronični nedostatak radne snage, što je jako iražne problem koji već sada posebno brine poslenike u turističkom sektoru, te smatra da će se vrlo vjerovatno to odraziti na turistički rezultat ove godine.
Prema njegovim riječima, broj dolazaka turista prema preliminarnim podacima, u kolektivnom smještaju, u prva tri mjeseca 2023. godine iznosio je 135.786 što je za 61,90% više u odnosu na uporedni period prethodne godine. U istom periodu ostvareno je 333.452 noćenja, što predstavlja rast od 46,31%.
Vukčević je naveo da su izvorni prihodi budžeta Crne Gore i državnih fondova u martu 2023. godine, prema procjeni Ministarstva finansija, iznosili 233,45 miliona eura ili 3,78% procijenjenog BDP-a2 , i bili su veći za 15,72% u poređenju sa planiranim, a za 26,75% u poređenju sa martom 2022. godine.
Govoreći o neto prilivu stranih direktnih investicija, on je istakao da je, prema preliminarnim podacima u periodu januar-mart 2023. godine, on iznosio 117,83 miliona eura, što je za 30,07% manje u odnosu na isti period 2022. godine. Ukupan priliv stranih direktnih investicija iznosio je 209,41 miliona eura (pad od 15,33%), što je rezultat pada ulaganja po osnovu interkompanijskog duga.
Komisija za tržište kapitala
Danilo Gluščević, Komisija za tržište kapitala, prezentovao je statistički izvještaj ovog tijela za I kvartal 2023. godine.
On je istakao da se bilježe pozitivni trendovi u vrijednosti prometa, berzanskih indeksa MNSE10 i MOSTE, dok je zabilježeno smanjenje vrijednosti tržišne kapitalizacije i evidentiranih emisija hartija od vrijednosti.
Prema njegovim riječima, ukupan promet ostvaren na Montenegroberzi u prvom kvartalu 2023. godine iznosi 3,22 miliona eura, što je povećanje od 64% u odnosu na uporedni period 2022. godine.
Gluščević je istakao da je tržišna kapitalizacija na kraju marta 2023. godine iznosila 3,5 milijardi eura, a značajno je smanjena vrijednost evidentiranih emisija u iznosu od 244 hiljade eura. Ukupan promet ostvaren na Montenegroberzi u prvom kvartalu 2023. godine iznosi 3,22 miliona eura i veći je za 64% u odnosu na uporedni period prethodne godine kada je promet iznosio 1,97 miliona eura.
Tržište osuguranja
Mirjana Bošnjak, Agencija za nadzor osiguranja prezentovala je Izvještaj o stanju na tržištu osiguranja u Crnoj Gori za I kvartal 2023. Godine.
Ona je kazala da je vrijednost ukupnog akcijskog kapitala društava za osiguranje na dan 31. 03. 2023. godine iznosila 46,9 miliona eura i na istom je nivou kao i na 31. 12. 2022. godine. Vrijednost stranog kapitala je iznosila 43,1 miliona eura, sa ostvarenim učešćem od 91,9% u ukupnom akcijskom kapitalu, a vrijednost domaćeg kapitala 3,8 miliona eura, sa učešćem od 8,1% .
Bošnjak je istakla da osiguravači koriste postojeće kanale prodaje od kojih brokerski kanal i banke sve više dobijaju na značaju mjereno učešćem u ukupnoj premiji. U toku 2022. godine premija zaključena prodajom putem banaka iznosila je 6,1 miliona eura(5,6 ukupne tžišne premije).
Prema njenim riječima, u ukupno fakturisanoj bruto premiji na nivou tržišta u prvom kvartalu 2023. godine i dalje je dominantno učešće neživotnih osiguranja (84,4%). Učešće premije životnih osiguranja u ukupnoj premiji iznosi 15,6%, i na relativno je nižem nivou, u poređenju sa 2022. godinom (16,3%).
Ona je navela da, prema preliminarnim podacima vrijednost ukupne aktive na nivou svih društava za osiguranje na dan 31. 03. 2023. godine iznosila 285,2 miliona eura i uvećana je za 6% (za 16,2 mil. EUR) u odnosu na kraj 2022. godine. Posmatrajući učešće pojedinih društava u ukupnoj aktivi sektora osiguranja, najveći udio od 24,4% ima Grawe osiguranje, zatim slijede Lovćen osiguranje sa 22%, Sava osiguranje sa 11,4% i Generali osiguranje Montenegro sa 10,4%. Prema preliminarnim podacima društva za osiguranje su u periodu od 01. 01. – 31. 03. 2023. godine ostvarila dobit prije oporezivanja u iznosu od 3,4 mil. EUR, što je za 25,2% više u odnosu na uporedni period 2022. godine, kada je dobit iznosila 2,7 mil. EUR
Na kraju, predsjednik Odbora Miloš Miketić informisao je članove da je, shodno zaključcima sa prethodne sjednice, organizivan sastanak sa Agencijom za nadzor osiguranja, na kojem je dogovoreno da se izvještavanje o podacima osiguranja putem banko kanala vrši kvartalno, umjesto jednom godišnje. Kako je naveo, uputiće se inicijativa osiguravajućim kućama da Agenciji kvartalno dostavljaju podatke o banko kanalima što će značajno pomoći boljem uvidu u dinamiku kretanja osiguranja, kako bi banke u skladu sa tim mogle da odrede svoju poziciju.