Upravljanje stresnim situacijama
Privredna komora Crne Gore je u saradnji sa Elite Academy Balkans, 15. maja organizovala seminar „Upravljanje stresnim situacijama“.
Direktor Sektora za obrazovanje i kvalitet u PKCG, dr Mladen Perazić istakao je u uvodnom obraćanju da stres u poslovnom ambijentu predstavlja izazov za zaposlene, utiče na njihov proces rada i donošenje odluka.
-Stres je odgovor tijela na uočenu prijetnju – povećani broj otkucaja srca, ubrzano disanje, usporavanje probave, povećana napetost mišića i porast krvnog pritiska. On je drugi najčešće prijavljeni zdravstveni problem povezan s radom i pogađa 22% zaposlenih osoba u Evropskoj uniji. Istraživanja pokazuju da je stres povezan s radom uzrok 50 % – 60 % svih izgubljenih radnih dana što predstavlja značajan trošak za organizaciju i zajednicu – kazao je Perazić.
Tokom seminara, učesnici su imali priliku da se upoznaju sa alatima i tehnikama koje omogućavaju lakše prepoznavanje stresa, te kako da efikasnije nauče da njim upravljaju u cilju očuvanja svog mentalnog zdravlja i efikasnijeg rada.
Predavači su bili Milena Torbica i Leka Dedivanović.
Milena Torbica od 2017. godine sarađuje sa Elite Academy Balkans, a 2019. godine je imenovana na mjesto direktorice edukacija Elite Academy Balkans. Masterica je NLP obuka i svojim izuzetno blagim i srdačnim pristupom saradnicima otvara i „najteža vrata“.
Leka Dedivanović je specijalista za odnose sa javnošću, član Upravnog odbora Asocijacije za održivi i odgovoran razvoj, mentor i predavač Elite Academy Balkans. Iskustvo je stekao u dnevnom listu Pobjeda, medijskim sistemima i McCann Podgorica. Neki od mnogobrojnih klijenata i projekata na kojima je radio su: Porto Montenegro, Porto Novi, Luštica Development, Carlsberg, Pivara Trebjesa, Telenor, Crnogorski Telekom, M:tel, Crnogorska komercijalna banka, Coca Cola Company, US Embassy, Delegacija Evropske Unije u Crnoj Gori, itd.
Oni su tokom predavanja istakli da je, u sve zahtjevnijem poslovnom i privatnom okruženju, koje se brzo mijenja, neophodno znati upravljati svojim emocijama u cilju donošenja što ispravnijih odluka. Kako su naveli, 80-90% naših odluka su iracionalne i emocionalne, dok samo 10-20% racionalno donosimo, kada nismo u stanju stresa i možemo “hladno” da razmislimo šta je to bolje za nas.
-Kako postići taj stepen “smirenosti” je upravo tema našeg današnjeg seminara. Ako naučimo da upravljamo emocijama, postajemo znatno efikasniji, uspješniji, zadovoljniji , srećniji i zdraviji, jer će veći dio naših odluka biti donijet na osnovu razuma a ne iskrivljen “nekontrolisanim” emocijama – poručili su oni.
Prema njihovim riječima, mnoge odluke su vezane za druge ljude, njihovu motivaciju, sreću, životne prilike, zdravlje, pa moramo voditi računa i o tome kako možemo bolje uticati na okolinu, naročito u radnom procesu.
Posebno su ukazali na burn-out, kao bolest modernog društva, odnosno nemogućnost djelotvornog obavljanja posla koje je posljedica produženog i opšteg stresa povezanog sa istim. Kako navode, prema Maslahu i Džeksonu, sindrom sagorijevanja je rezultat hroničnog stresa na radnom mjestu sa kojim ne uspijevamo da se izborimo na adekvatan način.
-Izgaranje je progresivni gubitak idealizma, energije i smisla vlastitog rada kao rezultat frustracije i stresa na poslu i ono se ne smije izjednačavati sa umorom (ne uključuje promjene stavova prema poslu i ponašanje prema klijentima) – naveli su oni.
Na kraju, poručili su da svi moramo naučiti da se bolje borimo sa stresom, i to kroz: učenje relaksacionih tehnika; podjelu odgovornosti (naučiti da kažemo „ne“, granice); hobije/aktivnosti u slobodno vrijeme (fizička aktivnost, meditacija…..); održavanje stabilnih partnerskih/socijalnih veza (snižavanje lažnih očekivanja, prihvatanje); te razlikovanje pozitivnog i negativnog stresa.
Kada je u pitanju kreiranje zdravog radnog okruženja (upravljanje s vremenom, način rukovođenja, stil komunikacije), istakli su da je neophodno pratiti performanse zaposlenih, imati povratnu informaciju i jasna očekivanja, te konstantno raditi na edukaciji menadžera, što je ključna uloga u prevenciji.
