XIII Kongres ženskog preduzetništva: Žene su važni nosioci promjena

Privredna komora Crne Gore, u saradnji sa Forumom privrednih komora Jadransko-jonske regije, organizovala je 10. oktobra 13. Kongres ženskog preduzetništva koji je okupio istaknute regionalne stručnjake i žene iz biznisa. Kongres se održava u okviru Evropske mreže preduzetništva EEN.

Cilj skupa bio je da pruži međuregionalnu perspektivu o izazovima i najboljim praksama iz oblasti ekonomske ravnopravnosti žena u Jadransko jonskom regionu. Bila je to prilika da se analizira položaj preduzetnica u Regionu, razgovara o incijativama i aktivnostima za unapređenje njihovog ekonomskog položaja, i kroz razmjenu informacija, podataka i iskustava doprinese boljem umrežavanju.

Predsjednica Privredne komore Crne Gore dr Nina Drakić je istakla, otvarajući Kongres, da je u našoj državi uspostavljen strateški i zakonodavni okvir politika za podršku ženskom preduzetništvu.

– Podaci govore da je sve više žena u Crnoj Gori koje pokreću i vode sopstveni biznis, uprkos izazovima kojih nije malo. Danas je svaka četvrta kompanija u vlasništvu žena ili su žene većinski vlasnici – rekla je Drakić.

Naglasila je ulogu Komore u razvoju ženskog preduzetništva, uz ocjenu da će se ova poslovna asocijacija u narednom periodu dodatno posvetiti osnaživanju žena u biznisu.

– Potrebno je snažnije promovisati žensko preduzetništvo i najbolje preduzetnice, omogućiti edukacije o pokretanju i unapređivanju poslovanja, organizovati razmjenu iskustva, uz stalan rad na izgradnji povoljnijeg i podsticajnijeg poslovnog ambijenta, i kontinuiranu finansijsku podršku za žene u biznisu – rekla je predsjednica Drakić.

Podsjetila je da Komora dodjeljuje nagradu za uspješno poslovanje preduzeću čija je vlasnica ili direktorka žena, partner je na projektu „Top Woman Business Montenegro“ i podrška na „Women on boards“.

– Vjerujem da je došlo vrijeme za bolju promociju doprinosa žena u istraživanju, inovacijama, i uopšte u nauci. Žene su važni nosioci promjena, a korišćenje potencijala ženskog preduzetništva biće ključno za održiv i inkluzivan oporavak naših ekonomija i društava od kriza – zaključila je Drakić.

Kongres je pozdravio šef Stalnog sekretarijata Jadransko-jonske inicijative, ambasador Fabio Pigliapoco koji je tokom izlaganja istakao veliki značaj makroregionalne strategije i snažni doprinos institucija civilnog društva njenom sprovođenju.

– Ovaj doprinos itekako prepoznaju vlade i Evropska komisija i uvjeren sam da će on biti značajan za makroregionalnu strategiju i tokom hrvatskog predsjedavanja Jadransko-jonskom regijom – kazao je on.

Prema njegovim riječima, žensko preduzetništvo je visoko na listi prioriteta Foruma i ove teme su izuzetno važne za strategiju. Ohrabrio je preduzetnice da nastave svoje aktivnosti i ostvare svoje ciljeve.

Đino Sabatini, predsjednik Komore Marche regije i potpredsjednik Foruma AIC, izrazio je posebno zadovoljstvo što učestvuje u 13. Kongresu ženskog preduzetništva koji se bavi jako važnim temama.

–Naše udruženje je od samo početka bilo tu da prepozna svojevrsnu ekonomsku realnost koju vode žene, a našim aktivnostima u Jadransko- jonskog regiji obuhvatili smo i sve one koji učestvuju u razvoju ženskog preduzetništva – istakao je on.

Prema njegovim riječima, Kongres predstavlja izuzetnu priliku da se razgovara o ženama u STEM industriji, digitalizaciji, zelenoj tranziciji i održivom razvoju, ali i pospješi zajednička saradnja u Jadransko – jonskoj regiji.

Sabatini je apostrofirao da je je od velike važnosti napraviti dobar statistički pregled o ženama preduzetnicama u našoj makro regiji, kako bi se podaci objedinili i bili realni, te da je i od suštinskog značaja koristiti izvore iz raznih nacionalnih agencija.

– Mi znamo da su aktivnosti u oblasti ženskog preduzetništva puno pretrpjele zbog restrikicja izazvanih kovid pandemijom, zato smatram da treba svi da postanemo svjesni važnosti tačnih podataka o preduzećima koje vode žene – poručio je on.

Ključne teme Kongresa bile su osnaživanje žena za razvoj poslovanja, s posebnim naglaskom na njihovu ulogu u STEM područjima, i rušenje tradicionalnih rodno uslovljenih prepreka na radu.

Tokom skupa održane su panel diskusije na teme „Žensko preduzetništvo u Jadransko-jonskoj regiji“, “ „Važne inicijative za razvoj ženskog preduzetništva“, „Žene u STEM industriji, prevazilaženje tradicionalnih rodno uslovljenih radnih barijera“.

Jačanje ekonomske saradnje sa Regijom Marke

U toku Kongresa, predsjednica Privredne Komore Crne Gore dr Nina Drakić i predsjednik Privredne Komore Regije Marke Đino Sabatini potpisali su Memorandum o razumijevanju.

Osnovni cilj ovog sporazuma je jačanje ekonomske saradnje i poslovnog rasta kroz razmjenu informacija i najboljih praksi, podršku preduzetništvu kroz prekogranične aktivnosti i razvoj inovativnih projekata u oblastima zelene i digitalne tranzicije, sa posebnim naglaskom na energetsku efikasnost, obnovljive izvore energije i održivu mobilnost.

Ova saradnja otvara vrata za međusobnu korist u oblastima ekonomije, trgovine, znanja i poslovanja, i obećava stvaranje novih mogućnosti za rast i razvoj.

Memorandum predstavlja značajan korak naprijed u jačanju veza između crnogorskih i italijanskih preduzeća, što će im omogućiti da ostvare koristi od ovog strateškog partnerstva.

Žensko preduzetništvo u Jadransko-jonskoj regiji

Tokom prvog panela XIII Kongresa ženskog preduzetništva u organizaciji PKCG i Foruma AIC, govorile su Nikolina Trojić, predsjednica Privredne komore Dubrovnika i Ljiljana Burzan Nikolić, Top Women Business Montenegro.

Nikola Trojić je prezentovala rezultate istraživanja koji su sprovedeni na temu podrške ženama u preduzetništvu, po svakoj članici Jadransko-jonskog područja. Ona je istakla nekoliko ključnih tačaka koje se odnose na preduzetništvo žena i rodnu jednakost, kao i demografske podatke o ženskoj radnoj snazi. Trojić je takođe podsjetila na istorijat Kongresa preduzetništva žena i ukazala njegovu važnost u vidu napora za podršku i osnaživanje ženskih preduzetnica u regiji.

– Jako je važno sprovoditi istraživanja za procjenu usluga i podrške koje su dostupne poduzećima kojima upravljaju žene putem makroregionalnih javnih tijela, a u skladu sa ciljevima Agende 2030 i prioritetima Evropske komisije i UN-a – istakla je ona.

Ljiljana Burzan Nikolić je kazala da je Top Women Business Montenegro platforma u okviru koje se analiziraju poslovne aktivnosti žena u Crnoj Gori, predstavljaju preduzeća, organizacije, institucije i ličnosti koje su u prethodnih godinu doprinijele razvoju ženske poslovne zajednice. Specifičnost inicijative je analitički pristup ovoj problematici, koji se sastoji u praćenju kretanja broja, učešća i poslovnih rezultata „ženskih preduzeća“ u posljednjih pet godina, kao i praćenju promjena u njihovoj strukturi.

– Ovogodišnja TWBM analiza, između ostalog, pokazuje i da učešće “ženskih preduzeća” (u skladu sa definicijom IWA MEST 34), nastavlja trend pada, te u 2022. iznosi 20,33%, pri čemu je značajan pad prepoznat kod preduzeća kojim upravljaju žene. Ovakav rezultat navodi nas da se zapitamo da li postojeći modeli podrške više stimulišu vlasništvo žena u preduzećima, pa makar ono bilo i formalno, a nedovoljno njihovu suštinsku uključenost u upravljanje – kazala je Ljiljana Burzan Nikolić.

Važne inicijative za razvoj ženskog preduzetništva

Drugim panelom „Važne inicijative za razvoj ženskog preduzetništva“ moderirali su Marija Risteska, Sekretarijat Savjeta za konkurentnost i Alessandro Cinti, Politehnički univerzitet regije Marche.

Moderatorka Risteska je kazala da razvijene zemlje postižu rast tako što oslobađaju neiskorišćeni potencijal žena na tržištu rada. Potrebno je da imamo aktivne politike u tom pravcu i mjere za podsticanje ženskog preduzetništva.

Kaća Đuričković, rukovoditeljka tima za rodnu ravnopravnost u kancelariji Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u Crnoj Gori smatra da postoji mnogo prostora za unapređenje ambijenta za razvoj ženskog preduzetništva, za šta je potrebna kontinuirana posvećenost zainteresovanih strana i donosilaca odluka. Naglašava neophodnost obezbjeđivanja povoljnih finansijskih sredstava za biznise koje vode žene, pa je njihov fokus prije svega na podršci grantovima.

– Ne možemo se baviti razvojem ženskog preduzetništva a da se ne bavimo unapređenjem kompletnog sistema, počev od obrazovanja pa do tržišta rada – rekla je Đuričković.

Prema njenim riječima, samo 14 odsto žena je zastupljeno u STEM industriji, a riječ je o zanimanjima budućnosti. To je oblast koja traži reagovanje i unapređivanje.

Sanja Popović Pantić, predsjednica tematske grupe za žensko preduzetništvo u okviru EU projekta “Mreža evropskih preduzetnika” (EEN) govorila je o podršci koju imaju pri Evropskoj mreži preduzetništva pruža kompanijama u vlasništvu žena.

– Ova grupa ima dva prioriteta: jedan je pristup finansijama a drugo je komunikacija i umrežavanje. Za ženske firme omogućili smo da jednom godišnje predstave svoju ideju pred potencijalnim investitorima koji im ukazuju na to kako da unaprijede svoj “pitching” kako bi njihov projekat bio atraktivan za investitora – istakla je ona.

Tiziana Pompei, zamjenica generalnog sekretara Unije privrednih komora Italije Unioncamere, govorila je o ulozi žena preduzetnica u tradicionalno muškim sektorima, ekspanziji inovativnih startapova u Italiji, te važnosti statističkih podataka u oblasti ženskog preduzetništva.

Prema njenim riječima, žene su se upravo u doba pandemije kovida više odlučivale za započinjanje biznisa u sektorima koji zahtijevaju visok stepen stručnosti i digitalnih vještina.

– Veoma je važno usmjeriti se na digitalnu transformaciju koja sadrži i elemente dobrog upravljanja i razmišljanja – kazala je ona, dodajući da veza izmežu žena i upravljanja treba da bude u centru preduzetništva.

Pompei je posebno istakla važnost kompetencija, kako bi se tradicionalna preduzeća stimulisala i okrenula digitalnim uslugama i vještinama. Takođe, poručuje da je neophodno više podsticati djevojke i žene da se usmjeravaju na neke preduzetničke aktivnosti koje su tradicionalno muške, te konstantno ukazavati na važnost stem industrije prilikom odabira smjerova na studijama.

Anela Lemeš, koordinatorka programa za ekonomsko osnaživanje žena – UN Women, Inicijativa za rodnu ravnopravnost istakla je tokom svog izlaganja važnost jačanja kapaciteta i ekonomskog osnaživanja žena.

-Svi ulažemo značajne napore u ovoj oblasti, ali nailazimo na brojne probleme, ne samo na Zapadnom Balkanu, već i na nivou EU – kazala je ona.

Kao najveće probleme navodi unapređenje znanja i vještina, te pristup finansiranju.

Lemeš je kao pozitivan primjer istakla projekat EXPO, koji je donio odlične rezultate i pomogao ženama da se povežu i uče jedne od drugih, ali i da informišu investitore o potrebama sa ženskog stanovišta.  Neke od njih su povećale prodaju i prihode, te broj zaposlenih.

Prema njenim riječima, ono što baš i nije toliko pozitivno jeste odluka investitora da mnogo više ulažu u kompanije koje su u muškom vlasništvu. Poručuje da nas sve čeka još puno posla kako bi se suočili sa svim preprekama i bili svjesni problema u našim zemljama.

Alma Harašić Bremec, predsjednica KRUG – Hrvatske poslovne žene, Split, kaže da su hvale vrijedne sve inicijative i aktivnosti koje podstiču žensko preduzetnišvo, te na njima svakako treba nastaviti kontinuirano raditi pronalazeći različite načine kako doprijeti do budućih preduzetnica koje nam dolaze iz različitih krugova, koje su različitih kompetencija, načina života, interesa, a nerijetko koriste različite komunikacijske kanale preko kojih informacije dolaze do njih.

– Ono što nam trenutno predstavlja najveći izazov je održivost novih preduzetničkih projekata koje je nerijetko srazmjerno lako pokrenuti, ali treba znatno više napora, energije, znanja, vještina i podrške za osiguranje kontinuiranog rada i uspješnosti. Naše članice izdvajaju dio svog vremena, svojih znanja, iskustava i dokazanih kompetencija, kako bi mentorirale mlade poduzetnice. Optimalno je mentoriranje u razdoblju od dvije godine, a nakon čega mentorice Kružice ostaju na raspolaganju mentoriranim preduzetnicama. Najbolje rezultate mentorisanja imamo kod mladih preduzetnica koje su pokrenule svoje nove poslove u sklopu preduzetničkog inkubatora za koji je Hrvatska gospodarska komora Split osigurala čitav jedan sprat. Mlade preduzetnice na ovaj način imaju i stručnu i institucionalnu podršku i pomoć u svim fazama pokretanja novog posla – navela je Harašić Bremec.

Evisi Kopliku, ekspertkinja za konkurentnost Regionalnog savjeta za saradnju (RCC), kazala je da raduje što je upravo naučnica koja je istraživala rodni jaz u zaradama nedavno dobila Nobelovu nagradu.

Prema njenim riječima, Regionalni savjet doprinosi podizanju nivoa svijesti u pravcu osnaživanja žena, podstiče unutar regionalnu i saradnju sa EU, te partnerstvo između nosilaca politika i privrednog sektora i preduzetnica. Između ostalog, Regionalni savjet ima razvijene programe za obuku žena u biznisu, inicijativu za izbor preduzetnice godine, kampanju „Izaberi STEM“ kojom doprinose osnaživanju žena u STEM industriji.

Idaira Robayna Alfonso, savjetnica za projekte, EISMEA, Evropska komisija, istakla je da žene imaju veliku ulogu u ekonomskom oporavku, jer su u biznisu proaktivnije.

– Kada uspijemo da ostvarimo robnu ravnopravnost to će doprinijeti otvaranju više miliona novih radnih mjesta u EU – rekla je Alfonso.

Prema njenim riječima, ključno za EISMEA je unapređenje vidljivosti i promovisanje uspješnih preduzetnica. Ona je predstavila njihove projekte podrške, mentorski rad sa preduzetnicama, kao i nastojanje da što veći procenat preduzeća koje vode žene ostvari finansijsku potporu EU.

– Trebalo nam je 10 godina pregovora da se usvoji Direktiva o rodnom balansu u upravnim odborima. Korak po korak se krećemo prema tom cilju – rekla je ona.

Marina Duhani, predsjednica Regionalnog savjeta Skadra predstavila je ulogu lokalne zajednice u podršci ženskom preduzetništvu, te informisala o projektima, inicijativama i startegijama koje unapređuju ovu oblast u Albaniji.

Ona je istakla da su preduzetnice generator ekonomije, ali da im treba veća podrška, posebno u pristupu finansijama. Prema njenim riječima, 70% preduzetnica koristi ličnu ili porodičnu štednju kako bi finanisrala otvaranje preduzeća, dok svega 30% korisit kredite banaka.

– Kao najveće barijere žene ističu jaku konkurenciju i nedostatak informacija – kazala je Duhani, dodajući da je Regionalni savjet Skadra kreirao značajan broj strategija i centara za obuku, sa akcentom na turizam koji se smatra prioritetnim sektorom.

Prema njenim riječima, neophodno je žene više uključiti u evropske projekte, pružiti im savjetodavnu podršku i omogućiti bolje pozicioniranje na tržištu. Posebno je istakla važnost projekta o formiranju internacionalne mreže preko koje će žene iz Jadransko – jonske regije imati mogućnost za brojne kontakte i pronalaženje online tržišta za promovisanje svojih proizvoda.

Žene u STEM industriji

Jasna Pejović, CEO Flourish & CEO DigitalBee (MNE) i Dimitrios F. Bakalis, Privredna komora regije Ilia moderirali su panelom „Žene u STEM industriji, prevazilaženje tradicionalnih rodno uslovljenih radnih barijera“ u okviru XIII Kongresa ženskog preduzetništva koji su organizovali Privredna komora Crne Gore i Forum AIC.

Moderatori su istakli da u ovom trenutku EU nedostaje više od milion STEM eksperata, a statistički podaci pokazuju da samo 25 odsto od ukupnog broja ljudi koji se time bave čine žene. Zato je pitanje kako da ohrabrimo žene da započnu karijeru u ovoj industriji i kako da promovišemo, tema ovog panela.

Milica Janković, direktorica kompanije „Exploring” iz Nikšića i predavačica na Univerzitetu Donja Gorica je kazala da je 65% otvorenih radnih pozicija u najvećim tehničkim kompanijama poput Googlea, Meta i Applea netehničke pozicije: marketari, dizajneri, projekt menadžeri, program menadžeri, pravnici, stručnjaci za ljudske resurse, treneri, prodavci, kupci, itd.

– I ako postoji jedna stvar koja je potrebna našim budućim poslovima – to je raznovrsnost, multidisciplinarnost. Ali ta raznovrsnost ne bi trebalo da se završi sa polom ili rasom. Potrebna nam je multidisciplinarnost obrazovnih profila i vještina, umjetnost i književnost, introverti i ekstroverti, lideri i oni koji slijede, i generalno ljudi koji će imati drugačiji pristup poslu nego do sada – rekla je Janković.

Marijana Gligorić, Direktorica „BrigIT”, Srbija, predstavila je svoj poslovno-razvojni put koji ju je vodio preko Elektrotehničkog fakulteta u Beogradu i rada u IT sektoru. Imala je ideju vodilju da razvije sistem za prenos novca između mobilnih telefona, sa saradnicima je napravila aplikaciju koja je dobila najbolje ocjene, i takav talenat je prepoznat u IT zajednici pa su angažovani za dodatne poslove. Smatra da su ženama u biznisu potrebni uzori i podrška, pa je zato formirala pokret Girl Power koji širi poslovna znanja i umrežava preduzetnice.

– Moj savjet preduzetnicama je da što prije nađu mentore, po mogućstvu više njih za različite oblasti poslovanja, te da slijede njihov put i savjete. Trudite se da u što kraćem vremenu naučite što više – rekla je Gligorić.

Mojca Cvirn, menadžerka za operativne poslove, PMP SRCInfonet, Slovenija, govorila je o osnaživanju i motivaciji start up timova, te ulozi žena u ovoj oblasti. Takođe se osvrnula na žene preduzetnice u Sloveniji, istakavši da je njihov položaj na prvi pogled dosta bolji u odnosu na ostale države Regiona.

– Imamo puno žena na bitnim funkcijama u našoj zemlji, a učimo i iz primjera najboljih praksi – kazala je Cvirn. Ona posebno ističe važnost biznis inkubatora u Ljubljani, kao i Tehnološkog parka, gdje su uspješno napravili male zajednice za umrežavanje i razmjenu znanja.

Međutim, dodaje da i nije sve baš tako sjajno jer je neophodno još više ulagati u promociju ženskog preduzetništva, s obzirom na to da većinu startapova čine muškarci.

– To samo pokazuje koliko je važno dalje razgovarati o ovim temama i uključivati žene u menadžment, te raditi na oblikovanju programa za podršku ženskom preduzetništvu – kazala je Cvirn.

Prema njenim riječima, postoje brojne mogućnosti da se naprave zajednice koje bi mogle dobiti veću podršku investitora, kao i male lokalne inicjative, biznis inkubatori i drugo, ali da akcenat treba staviti više na primjere uspješnih priča u oblasti ženskog preduzetništva.

Branka Babić, vlasnica INFOS PLUS, Hrvatska, dobitnica je nagrada za najbolju preduzetnicu u zemlji, i u IT biznisu je već 30 godina.

– Kada osjetite da imate talenat da se bavite privatnim biznisom, onda se upustite u to. Bilo je dosta teško na početku, u vrijeme rata i tranzicije, ali je kod mene prevagnuo preduzetnički duh. Za rad u STEM industriji potrebni su marljivost hrabrost i odlučnost. Savjet mladima je – iskoristite iskustvo nas koji smo decenijama u ovom poslu. Ulažite u znanje, napredak i tehnologiju. Ne bojte se da zakoračite u ovaj posao – rekla je Babić, i dodala da je u hrvatskom IT sektoru sve više kompanija na čijem čelu su žene.

Azra Džigal, samostalna savjetnica za žensko preduzetništvo, članica Regionalne asocijacije žena preduzetnica, Bosna i Hercegovina, osvrnula se na izazove sa kojima se suočavaju preduzetnice, te podijelila svoje iskustvo o ključnim vještinama koje su nephodne za uspjeh u ovoj oblasti.

– Treba da imamo u vidu naše specifično okruženje, jer naš region generalno ima puno prepreka, prije svega kada se govori o obrazovanju, mentalitetu, tradiciji – kazala je Džigal.

Ona navodi da veliki problem predstavlja to što mladi u okruženju više žele da rade u državnoj upravi gdje bi imali stabilan posao, za razliku od Amerike i razvijenih država Evrope, gdje mladi na prvo mjesto stavljaju pokretanje sopstvenog biznisa.

– Neophodno je obrazovati djecu još od malena kako bi im razvili svijest o tome kako se ulažu vrijeme i novac – rekla je Džigal.

Ona takođe ističe da bi trebalo više govoriti o dobrim primjerima u ženskom preduzetništvu, te ambijent učiniti povoljnijim za pristup finansijskim sredstvima. Navodi i da se ne smije zaboraviti snaga umrežavanja i povezivanja sa drugim ženama, ne samo za potrebe razmjene iskustva i mentoringa, već za udruživanje snaga u osnivanju biznisa.

– Fokus bi trebalo da bude kako na javnom tako i na privatnom sektoru da podrže ljude sa dobrim idejama, njeguju preduzetnički duh, te naprave povoljno okruženje za rast i razvoj biznisa – zaključila je Džigal.

Anne-Claire De Faveri, direktorica kompanije Algem Natura iz San Marina, kazala je da se tokom karijere morala dvostruko više truditi u odnosu na muškarce da bi se dokazala u biznisu i prevazišla brojne barijere na putu do uspjeha. Sada ju je domovina nominovala za godišnju nagradu za izvrsnost u profesiji.

– Put ka liderskoj poziciji se zasniva na samosvjesnosti i poznavanju svog posla. Podržavam druge žene na putu ka uspjehu jer one posjeduju dodatnu vrijednost zahvaljujući svom znanju, empatiji i senzibilnosti – kazala je De Feveri.

Dodaje da je u njenoj kompaniji vrlo važna fleksibilnost radnih uslova.

– Moj tim su 90 odsto žene, među kojima su brojne mlade majke. Fleksibilnost je ključna za podršku zaposlenim majkama. One su u mogućnosti da bez posebne procedure uzmu pauzu, odu kući i slično, i tako ne osjećaju pritisak posla – rekla je De Faveri.

Hatixhe Bilibashi, CEO STEM hub Albanija, smatra da je veoma bitno da se u preduzetništvo uđe u mladosti.

– Mnogi roditelji podstiču djecu da steknu dodatno obrazovanje, upisuju ih na sport ili jezike, ali rijetko usmjeravaju djecu ka novim tehnologijama. Usmjeravanje mladih u tom smjeru je veoma dobro i korisno. Mladi danas ne koriste u dovoljnoj mjeri prednosti tehnologija već uglavnom za zabavu. Sa druge strane imamo razvoj vještačke inteligencije i razumijemo da su digitalne vještine potrebne svima. Potreban je takođe razvoj kritičkog mišljenja i mekih vještina – rekla je Bilibashi.

Luciana di Bissceglie, predsjednica Privredne komore Barija, govorila je o institucionalnim kapaciteteima i važnosti zakonodavne i strateške promjene, kako bi se zatvorio rodni jaz, te o mjerama koje je neophodno preduzeti na tom putu.

Ona je kazala da je zatvaranje rodnog jaza u poslovnom sektoru, a posebno u STEM industriji od suštinskog  značaja za društvenu zajednicu i ekonomiju.

–Kao predsjednica Privredne komore Barija, svjesna sam da je potrebno preduzeti odlučne korake kako bismo omogućili ravnopravne prilike za sve, bez obzira na pol. To nije samo pitanje pravednosti, već i pitanje ekonomske održivosti i konkurentnosti naše regije – istakla je Bissceglie.

Prema njenim riječima, važno je preduzeti strateške korake za promociju obrazovanja i mentorstva za žene u STEM oblastima. To uključuje podršku programima koji inspirišu i obrazuju djevojke i žene da razmotre karijere u ovim sektorima. Takođe, ističe, moramo stvoriti inkluzivnu atmosferu na radnom mjestu, gdje se cijeni različitost i ženama pruža podrška i prilika za profesionalni razvoj.

– U našoj regiji smo uvijek radili na obezbjeđivanju rodne ravnopravnosti i jednakim mogućnostima bez obzira na rod – kazala je ona, izražavajući nadu da mlađe generacije u budućnosti neće imati problema sa tim da li neko preduzeće vodi muškarac ili žena.

Stavros Kalognomos, izvršni sekretar BBSC i AI Nureccc Plus koordinator, sumirao je diskusije koje su se čule tokom Kongresa i čestitao organizatorima na odlično urađenom poslu.

– Žensko preduzetništvo predstavlja indikator napredne ekonomije svake zemlje, a kompanije u ženskom vlasništvu više pokreću zelene i inovativne teme – kazao je Kalognomos.

XIII Kongres ženskog preduzetništva organizovan je u okviru Evropske mreže preduzetništva.