Crna Gora mora snažnije povezati turističku promociju, avio-dostupnost, razvoj aerodromske infrastrukture i potrebe privrede kako bi otvarala nova tržišta, produžila sezonu i ostvarila veće efekte turizma na ukupnu ekonomiju, poručeno je sa sjednice Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva PKCG, održane 21. septembra u prostorijama Aerodroma Crne Gore u Golubovcima.

Predsjednica Privredne komore Crne Gore dr Nina Drakić istakla je da avio-dostupnost direktno utiče na konkurentnost crnogorskog turizma i privrede, ali i da je ne treba posmatrati izolovano od investicija, kvaliteta ponude, poslovnih putovanja, MICE, zdravstvenog i zimskog turizma. „Naš cilj ne treba da bude samo još jedna dobra ljetnja sezona. Potrebno je da dostupnost pretvorimo u dužu sezonu, veću turističku potrošnju, stabilnije poslovanje kompanija i veću vrijednost koju turizam stvara za crnogorsku privredu“, poručila je Drakić. Ona je ocijenila da turistički marketing i razvoj avio-linija moraju biti dio istog procesa, uz prethodnu procjenu potencijala tržišta, tražnje, kupovne moći, sezonalnosti i mogućnosti razvoja cjelogodišnjih linija. Istakla je i da je za takav pristup potreban trajan model saradnje države, privrede, aerodroma, nacionalne turističke organizacije i drugih relevantnih partnera.

Predsjednik Odbora Udruženja turizma i ugostiteljstva Privredne komore Crne Gore Ranko Jovović istakao je da je avio-dostupnost jedan od ključnih preduslova razvoja crnogorskog turizma, te da promocija destinacije i razvoj avio-mreže moraju biti dio jedinstvenog i koordinisanog pristupa.

„Naš cilj treba da bude da Crna Gora bude dostupna, prepoznatljiva i konkurentna destinacija tokom cijele godine, a to možemo postići samo zajedničkim i sinhronizovanim djelovanjem svih koji učestvuju u kreiranju i promociji naše turističke ponude“, zaključio je Jovović.

Ministarka javnih radova Majda Adžović kazala je da značaj razvoja aerodromske infrastrukture od strateške važnosti za cijelu državu i privredu. Podsjetila je da je formirano međuresorno tijelo za pitanja vazdušnog saobraćaja i aerodromske infrastrukture, na čijem je čelu predsjednik Vlade Milojko Spajić, što, kako je navela, pokazuje značaj koji Vlada pridaje ovoj oblasti. Naglasila je da je cilj da aerodromi u Podgorici i Tivtu narednu turističku sezonu dočekaju spremniji, uz realizaciju neophodnih infrastrukturnih i operativnih zahvata. „Kao članica ovog međuresornog tijela mogu da kažem da je jako dobra stvar što Aerodromi Crne Gore tačno znaju koje su mjere potrebne kako bismo naredne sezone izbjegli slike koje nisu bile dobra poruka iz Crne Gore“, kazala je Adžović. Ona je posebno istakla značaj koordinacije državne uprave, navodeći da se u praksi često pokazuje da je za realizaciju kompleksnih projekata potrebno jasno definisati odgovornost i prioritete. Ministarstvo će, kako je kazala, staviti svoje službenike na raspolaganje Aerodromima Crne Gore kako bi se potrebne intervencije sprovele što efikasnije, uz saradnju sa drugim resorima i privredom.

Izvršni direktor Aerodroma Crne Gore, Roko Tolić ocijenio je da je za dalji rast Crne Gore kao turističke destinacije važan zajednički nastup kompletne privrede. „U susret velikim sajmovima, mi se uvijek okupimo - od konferencije do konferencije i od sastanka do sastanka. Međutim, onda kad to treba da konkretizujemo, svi nastupamo individualno. Zato smatram da na velikim sajmovima treba da nastupamo jedinstveno”, kazao je Tolić. Podsjetio je da su ACG tokom 2025. godine prvi put od osnivanja opslužili tri miliona putnika i to u decembru, a da je taj rekord oboren ove godine već 18. septembra. „Kakva će biti 2027. godina zavisi, između ostalog, i od ovakvih sastanaka. Možemo krenuti u rikverc, ali možemo da idemo dalje naprijed”, poručio je on.

Državna sekretarka Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Marina Izgarević podsjetila je da su kroz plansku dokumentaciju već otvorene mogućnosti za buduće intervencije na aerodromu, dok se za hitne zahvate kontinuirano izdaju urbanističko-tehnički uslovi. Poseban značaj, kako je navela, imaće master plan koji treba da definiše budući razvoj aerodromske infrastrukture.

Predsjednik Grupacije za MICEi kongresni turizam u PKCG, Luka Bulatović istakao je da privreda želi da bude partner institucijama u kreiranju turističke promocije i nastupu na međunarodnim tržištima, naglasivši važnost pravovremenog objavljivanja kalendara sajmova i drugih događaja, kao i razmatranje konkurentnijih uslova za učešće privrede na međunarodnim sajmovima.

Direktorica Nacionalne turističke organizacije Ana Tripković Marković predstavila je način na koji NTO priprema svoj plan i program rada, naglašavajući da se aktivnosti definišu kroz konsultacije sa lokalnim turističkim organizacijama i strateškim partnerima, uključujući predstavnike turističke privrede. Kako je navela, kroz te konsultacije zajednički se definišu sajamski nastupi, digitalne kampanje, B2B radionice, posjete novinara i influensera, dok NTO već sarađuje sa Aerodromima Crne Gore na programu podsticajnih mjera za organizovane avio-dolaske. Poseban segment podrške odnosi se i na kongresni turizam. Ona je ukazala i na finansijska ograničenja NTO-a, posebno kada je riječ o učešću na sajmovima, navodeći da bi organizacija bila spremna da u budućnosti dodatno smanji ili ukine participaciju privrede, ali da je za to potrebno obezbijediti stabilnije finansiranje njenog rada.

Tokom diskusije, Dragan Ivančević MAC SUN D.M.C. MONTENEGRO, ukazao je na potrebu snažnije koordinacije turističke promocije sa razvojem avio-povezanosti, dok je iz privrede ponovljeno da su za produženje sezone i razvoj novih tržišta potrebni stabilniji uslovi za planiranje i zajednički nastup. Milena Raičković, stručni konsultant, je predložila izmjene člana 121 Predloga zakona o turizmu i ugostiteljstvu kako bi se eksplicitnije omogućilo da se programi podsticajnih mjera koriste za razvoj cjelogodišnjeg turizma i produženje sezone. Željko Cicović, hotel Ami, ocijenio je da je budžet NTO nedovoljan za ambicije koje se pred njom postavljaju i da su za ozbiljno pozicioniranje Crne Gore na međunarodnom tržištu potrebni stabilnije finansiranje i dugoročno, profesionalno planiranje. Predstavnik hotela Maestral, Savo Martinović, saobraćaj je označio kao jedno od ključnih ograničenja razvoja crnogorskog turizma, ukazujući na probleme saobraćajne povezanosti i pritisak koji povećan broj putnika stvara na aerodromsku infrastrukturu. Kao konkretne pravce djelovanja naveo je bolje povezivanje aerodroma sa putnom infrastrukturom i mogućnost organizovanja javnog prevoza, posebno sa Aerodroma Tivat. Snežana Pekić, Sonuba, istakla je da je zaposlenima koji rade na realizaciji aktivnosti NTO potrebno omogućiti bolje uslove za rad i logističku podršku, ukazujući na potrebu za većim prostorom i adekvatnim transportom opreme. Goranka Lazović, Ministarstvo turizma kazala je da je za razvoj turizma neophodan usklađen rad na strateškim dokumentima, mjerama i zakonskim rješenjima. Ona je istakla da turizam, kao kompleksna privredna grana, duži period trpi posljedice nedovoljne koordinacije i kašnjenja u rješavanju pitanja koja zahtijevaju zajedničko djelovanje različitih institucija.

Na kraju, predsjednica Drakić zaključila je da je važnost koordinacije i sinergije institucija, privrede i turističke industrije ključna poruka ove sjednice, istakavši da će Privredna komora intenzivirati saradnju sa Nacionalnom turističkom organizacijom i privredom kako bi se zajednički definisale aktivnosti od interesa za turističku privredu. „Ne bi trebalo da rješenja tražimo od sezone do sezone, mi smo konstantno u sezoni i sve vrijeme smo turistička zemlja“, poručila je Drakić, uz ocjenu da naredni period treba iskoristiti za bolju pripremu, jasniju podjelu odgovornosti i bržu realizaciju zajedničkih inicijativa.