Predstavnice Privredne komore Crne Gore učestvovale su na nacionalnom događaju projekta TeamforAdris, organizovanom 17. februara 2026. godine u Tivtu. Cilj ovog skupa bio je okupljanje relevantnih aktera i otvaranje prostora za razmjenu iskustava i znanja u oblasti zaštite životne sredine u zemljama Jadransko-jonskog regiona.
Tokom događaja predstavljeni su ključni ekološki i klimatski izazovi koji utiču na obalna i morska područja, uključujući klimatske promjene, gubitak biodiverziteta, zagađenje mora i vazduha, kao i pritiske izazvane intenzivnim turističkim i privrednim aktivnostima. Poseban akcenat stavljen je na potrebu jačanja regionalne saradnje, unapređenja politika održivog razvoja i aktivnijeg uključivanja lokalnih zajednica u procese donošenja odluka.
Ana Filipović, članica tima za implementaciju projekta PRO-COAST, predstavila je projekat Proaktivni pristup zajednicama ka održivoj društvenoj transformaciji (PROactive approach for Communities to enAble Societal Transform – PRO-COAST), koji se finansira iz programa Horizon Europe.
U fokusu prezentacije bile su aktivnosti koje se realizuju kroz studiju slučaja o ekološkim i socio-ekonomskim posljedicama kruzing turizma u Bokokotorskom zalivu, području pod zaštitom UNESCO-a, prepoznatom po izuzetnoj prirodnoj ljepoti i kulturnom značaju.
Istaknuto je da kruzing turizam može generisati prihode, doprinijeti rastu BDP-a i otvoriti nova radna mjesta, dok lokalno stanovništvo i privreda ostvaruju dodatne prihode kroz usluge smještaja, ugostiteljstva, prodaju suvenira i drugih proizvoda. Međutim, naglašeno je i da rast turističke industrije ne mora uvijek rezultirati ravnomjernom raspodjelom koristi, te može dovesti do sezonske nesigurnosti prihoda, kao i pojačanih pritisaka na životnu sredinu.
Predstavljeni su i rezultati sprovedenog online istraživanja sprovedenog, kojim su ispitani stavovi o značaju i uticaju kruzing industrije u Bokokotorskom zalivu.. Rezultati pokazuju visok nivo svijesti o kruzing turizmu, kao i prepoznavanje njegovih pozitivnih ekonomskih efekata, poput povećane turističke potrošnje i novih poslovnih prilika. S druge strane, između 65% i 70% ispitanika iskazalo je zabrinutost zbog zagađenja mora i vazduha, upravljanja otpadom i negativnog uticaja na morske ekosisteme.
Kada je riječ o odnosu između zaštite životne sredine i ekonomskog rasta, čak 85% ispitanika smatra da prioritet treba dati zaštiti životne sredine, čak i ukoliko to podrazumijeva sporiji ekonomski rast i potencijalno smanjenje broja radnih mjesta. Ovi rezultati ukazuju na visok nivo ekološke svijesti i jasnu orijentaciju ka principima održivog i odgovornog razvoja, uz očekivanje dugoročnog i pažljivog upravljanja obalnim područjima.
Zajednička poruka sa skupa jeste potreba za daljim jačanjem svijesti o značaju zaštite životne sredine i održivog upravljanja prirodnim resursima.
