Privreda ne smije biti samo korisnik rezultata obrazovanja, već aktivan partner u njegovom oblikovanju, poručeno je sa konferencije „Vještine za budućnost: obrazovanje, tehnologija i privreda u novoj industrijskoj eri“, koju je 16. oktobra, u okviru Erasmus+ projekta DERHE – „Digitalna i tehnološka spremnost na polju visokog obrazovanja“, organizovala Privredna komora Crne Gore.

Skup je bio posvećen prezentaciji praktične vrijednosti rezultata projekta baziranog na unapređenju spremnosti visokog obrazovanja da odgovori na savremene digitalne i tehnološke izazove, kao i usmjeravanju akademskog znanja u pravcu rješavanja konkretnih razvojnih izazova privrede. Ključni rezultati predstavljeni su kroz neposredna iskustva korisnika, predstavnika kompanija i studenata - učesnika u obukama, kroz prezentaciju stečenih znanja i vještina, kao i njihovo viđenje oblasti u kojima produktivna saradnja privrede i univerziteta može dati najveće razvojne iskorake.

Tanja Radusinović, direktorica Sektora za projekte u Privrednoj komori, istakala je suštinsku važnost teme konferencije za budućnost naše privrede, obrazovnog sistema i društva u cjelini.

„Projekti poput DERHE važni su upravo zato što nas usmjeravaju na jedno od ključnih razvojnih pitanja današnjice: kako da znanje koje stvaramo u obrazovnim institucijama pretvorimo u konkretne kompetencije, inovacije, kvalitetnija radna mjesta i veću konkurentnost naše privrede“, kazala je Radusinović. Prema njenim riječima, tehnologije se razvijaju brže nego ikada, a digitalizacija, vještačka inteligencija, automatizacija i zelena tranzicija mijenjaju način na koji se proizvodi, pružaju usluge, upravlja resursima i stvara nova vrijednost. U takvim okolnostima, konkurentnost sve više zavisi od znanja, vještina, kreativnosti i sposobnosti ljudi da primjenjuju nova rješenja i odgovore na promjene.

„Za Privrednu komoru Crne Gore posebno je važno da obrazovni sistem i privreda budu snažno povezani. Kompanijama su potrebni kadrovi koji, pored teorijskog znanja, posjeduju praktične vještine, razumiju savremene poslovne procese i mogu da odgovore na konkretne izazove radnog okruženja. Obrazovnim institucijama potrebna je neposredna komunikacija sa privredom kako bi bolje razumjele potrebe tržišta, prepoznale nove profile zanimanja i pravovremeno prilagođavale obrazovne programe“, rekla je Radusinović.

Dekan Mašinskog fakulteta Univerziteta Crne Gore, prof. dr Radoje Vujadinović, istakao je značaj povezivanja univerziteta i privrede kroz nacionalne i međunarodne projekte, naglašavajući da je cilj obrazovanje inženjera koji će svojim znanjem i kompetencijama biti podrška razvoju crnogorske industrije. Ukazao je i na važnost ulaganja u savremenu opremu, razvoj stručnih kapaciteta i primjenu naprednih tehnologija u pripremi za buduću industrijsku proizvodnju.

Tatjana Ćalasan, državna sekretarka Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore, govorila je o institucionalnoj podršci inovacijama i transferu znanja, kao i o potrebi usklađivanja obrazovnog sistema sa zahtjevima tržišta rada. Posebno je istakla značaj razvoja zakonskih rješenja koja će omogućiti kvalitetnije povezivanje studenata i privrede, uz prepoznavanje praktičnih kompetencija i stvaranje boljih uslova za profesionalni razvoj mladih. Naglasila je da ubrzane tehnološke promjene, uključujući razvoj vještačke inteligencije, zahtijevaju pravovremeno prilagođavanje obrazovnih politika i saradnju svih relevantnih aktera.

O ulozi međunarodne saradnje i mobilnosti u unapređenju savremenih kompetencija govorila je Vanja Drljević, direktorica Nacionalne Erasmus+ kancelarije za Crnu Goru. Istakla je da privreda treba aktivno da učestvuje u kreiranju studijskih programa i modula kako bi obrazovanje odgovorilo na stvarne potrebe kompanija. Naglasila je i značaj praktičnog iskustva, mobilnosti i saradnje sa poslodavcima u osposobljavanju mladih za uspješan ulazak na tržište rada.

Dr Tomaž Berlec, koordinator projekta DERHE sa Mašinskog fakulteta Univerziteta u Ljubljani, predstavio je ciljeve i rezultate projekta usmjerenog na jačanje saradnje između visokog obrazovanja i industrije. Kroz projekat su razvijeni nastavni materijali i programi obuka, unaprijeđeni obrazovni sadržaji i uspostavljeni multifunkcionalni centri za učenje. Poseban značaj dat je praktičnom radu, savremenim digitalnim tehnologijama i rješavanju konkretnih izazova sa kojima se kompanije suočavaju.

Amira Vejzagić Ramhorst, regionalna projektna menadžerka UNDP Hub-a za region Evroazije, predstavila je nalaze istraživanja o potrebama i kapacitetima preduzeća na Zapadnom Balkanu, koje obuhvata i Crnu Goru, sa posebnim osvrtom na produktivnost, digitalnu i zelenu tranziciju, razvoj vještina i konkurentnost ekonomije. Ukazala je na značaj malih i srednjih preduzeća za ekonomski razvoj, kao i na potrebu jačanja njihovih kapaciteta za uspješnije uključivanje u regionalne i evropske lance vrijednosti. Naglasila je da održivi ekonomski razvoj ne podrazumijeva samo otvaranje novih radnih mjesta, već i povećanje produktivnosti, stvaranje kvalitetnih poslovnih prilika i zadržavanje visokoobrazovanih kadrova u Crnoj Gori. U tom procesu važnu ulogu imaju partnerstva institucija, privrednih udruženja, kompanija i obrazovnog sistema, kao i povezivanje domaćih preduzeća sa regionalnim i evropskim mrežama znanja.

O ključnim rezultatima projekta DERHE i njegovom doprinosu povezivanju nastavnog procesa sa potrebama privrede govorio je prof. dr Janko Jovanović sa Mašinskog fakulteta Univerziteta Crne Gore. On je predstavio rezultate sprovedenih obuka, razvoj i unapređenje kurseva, mogućnosti daljeg korišćenja multifunkcionalnog centra za učenje i primjena znanja kroz saradnju studenata, nastavnika i kompanija. Naveo je da vrijednost granta za realizaciju projekta iznosi oko 850.000 eura, od čega je približno 100.000 eura opredijeljeno za Univerzitet Crne Gore. Projektne aktivnosti obuhvataju nabavku opreme, unapređenje nastavnih sadržaja i razvoj programa obuke koji će omogućiti sticanje praktičnih znanja i vještina potrebnih savremenoj industriji. Na ovaj način projekat doprinosi boljem razumijevanju potreba privrede, unapređenju kompetencija studenata i zaposlenih i snažnijem povezivanju akademske zajednice sa kompanijama.

Tokom konferencije organizovana je i panel diskusija  na temu „Perspektiva studenata – znanje, praksa i zapošljivost“, tokom koje su studenti - korisnici aktivnosti projekta DERHE, predstavnici akademskog osoblja i mentori iz kompanija razmijenili iskustva o značaju praktičnog rada i primjene teorijskih znanja na konkretne izazove iz privrede. Oni su ukazali na važnost razvoja digitalnih, stručnih i mekih vještina, prepoznavanja potreba za dodatnim znanjem, kao i mogućnostima koje saradnja sa kompanijama pruža studentima kroz stručnu praksu, izradu završnih radova i zapošljavanje.

Na kraju, razmotreni su zaključci i naredni koraci za održivost rezultata projekta DERHE, uz naglasak na nastavku saradnje Univerziteta, privrede, inovacione infrastrukture i institucija. Istaknuta je važnost daljeg unapređenja obrazovnih programa i obuka, jačanja praktičnog učenja i aktivnijeg uključivanja kompanija u obrazovni proces, kako bi se osiguralo da stečena znanja i vještine odgovaraju potrebama savremenog tržišta rada.

Koordinatorka DERHE projekta ispred Privredne Komore Crne Gore Dragana Šofranac, koja je i moderrala Konferencijom, rezimirajući ključne poruke Konferencije u zaključnom dijelu, istakla je  brzinu tehnoloških promjena koju su posebno potencirali predstavnici privrede, relevantnih institucija i univerziteta, naglašavajući dinamiku kojom se prvenstveno alati vještačke inteligencije pomjeraju ka standardnim alatima poslovanja koji postaju prednost, potreba, ali i uslov opstanka kompanija koje žele da ostanu konkurentne u narednih deset godina. Ključno pitanje nije šta napredne tehnologije mogu da obezbijede nego što ne mogu, odnosno gdje ljudski kapital ima nezamjenljivu ulogu u ekonomskoj valorizaciji digitalnih alata. Velike kompanije mogu obezbijediti ljude koji će se baviti isključivo uvođenjem novih tehnologija u svakodnevno poslovanje, dok će za mala i srednja preduzeća ključna biti institucionalna, kao i podrška univerziteta, pa je DERHE projekat ponudio validan putokaz na koji način involvirati kompanije u proces obuka i usvajanja novih znanja. Tehnološke promjene su mnogo brže nego što se može mijenjati bilo koji studijski program, pa privreda ne može očekivati da sa univerziteta izlaze kadrovi spremni za tržište rada. Zato je DERHE projekat saradnji privrede i univerziteta dao konkretan sadržaj koji se neće svoditi samo na transfer znanja sa univerziteta i nominovanje izazova za koje kompanije traže rješenje s druge strane, već podrazumijeva stalni zajednički rad na modernizaciji i optimizaciji poslovnih i proizvodnih procesa.