Zaštita ličnih podataka, razvoj vještačke inteligencije, video-nadzor, upravljanje podacima i odgovornost kompanija u odnosu prema eksternim dobavljačima bile su neke od ključnih tema okruglog stola „Lični podaci – nova valuta 21. vijeka: Kako zaštititi lične podatke u eri bezbjednosti, nadzora i digitalne transformacije?“, koji je održan 23. septembra u Privrednoj komori Crne Gore.

Skup je okupio predstavnike institucija, kompanija i stručne javnosti iz Crne Gore i Slovenije, sa ciljem da kroz razmjenu iskustava i primjera iz prakse doprinese boljem razumijevanju izazova u zaštiti ličnih podataka i pronalaženju praktičnih odgovora za njihovo odgovorno upravljanje.

Otvarajući skup, generalni sekretar Privredne komore, Mitar Bajčeta istakao je da podaci danas predstavljaju jedan od najvažnijih resursa savremenog poslovanja. Na njima se zasnivaju digitalne usluge, odnosi sa klijentima, finansijske transakcije, sistemi kontrole pristupa i video-nadzora, ali sve više i poslovni procesi u kojima se koristi vještačka inteligencija. Kazao je da je neophodno napraviti jasnu razliku između formalnog ispunjavanja obaveza i stvarne zaštite podataka.

 „Možemo imati pravilnike, procedure, izjave o privatnosti i ugovore sa obrađivačima. Možemo na papiru ispuniti veliki broj zahtjeva. Ali pravo pitanje je šta se dešava sa ličnim podatkom kada on uđe u našu organizaciju?“ – naveo je Bajčeta, istakavši da upravo to pitanje treba da bude polazna tačka za odgovorno upravljanje podacima, ko im može pristupiti, gdje se čuvaju, kome se prosljeđuju, da li ih obrađuju eksterni dobavljači, završavaju li u cloud servisima ili AI alatima i koliko dugo ostaju u sistemu.

Ambasadorka Republike Slovenije u Crnoj Gori Bernarda Gradišnik istakla je značaj saradnje dvije države, posebno u oblasti zaštite ličnih podataka i digitalne transformacije.

„Drago mi je da vas vidim u ovako velikom broju. Moram reći da je saradnja između Slovenije i Crne Gore odlična u svim oblastima, pa tako i u ovoj. To potvrđuje i činjenica da danas razgovaramo o veoma važnoj temi – kako zaštititi lične podatke u eri bezbjednosti, nadzora i digitalne transformacije. To je pitanje od velikog značaja i nadam se da ćete, ako ne danas, onda u bliskoj budućnosti, pronaći odgovore na izazove koje ono donosi – poručila je ambasadorka.

Direktorica Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama Maja Žunjić Mitrović govorila je o zaštiti ličnih podataka kao ustavom zagarantovanom ljudskom pravu, koje u vremenu ubrzanog razvoja tehnologije suočava sa brojnim novim izazovima. Ona je posebno ukazala na uticaj interneta, društvenih mreža, vještačke inteligencije, pametnih uređaja i aplikacija, kao i na obim i brzinu obrade i razmjene informacija.

„Potrebno je da se svaki pojedinac prije nego što da svoje lične podatke i/ili ih učini dostupnim detaljno informiše o svrsi i namjeri obrade svojih podataka i tek nakon toga odluči da li će svoje lične podatke dati na obradu“, navela je ona.

Žunjić Mitrović je istakla i potrebu za posebnim oprezom kada je riječ o javnom objavljivanju ličnih podataka i dokumenata koji ih sadrže, uz istovremeno poštovanje prava na pristup informacijama od javnog značaja.

Predsjednik Asocijacije menadžera bezbjednosti Crne Gore Dragan Radulović istakao je značaj okupljanja predstavnika javnog i privatnog sektora i razmjene iskustava u oblasti zaštite podataka i bezbjednosti.

,,Osnovni cilj Asocijacije jeste unapređenje bezbjednosne kulture i promocija najboljih praksi u Crnoj Gori. Posebno želim da istaknem značaj saradnje Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama, Privredne komore Crne Gore i Asocijacije menadžera bezbjednosti Crne Gore, kao i vrijedan doprinos stručnjaka iz Slovenije, koji su svojim učešćem dali dodatni značaj ovom skupu’’, kazao je Radulović.

Nakon uvodnih obraćanja, program je nastavljen nizom stručnih sesija koje su različite aspekte zaštite ličnih podataka sagledale iz pravne, bezbjednosne, tehnološke i poslovne perspektive.

O razlici između formalne usklađenosti sa propisima i njihove stvarne primjene govorio je Miroslav Ekart, sertifikovani stručnjak i edukator za implementaciju ISO 27001 i ISO 27005, NIS2 i zaštitu podataka prema GDPR-u, član slovenačkog ISAC-a. Ekart je predstavio iskustva iz više od 500 GDPR projekata i oko 150 postupaka pred nadzornim organima, uz osvrt na primjere iz prakse, najčešće propuste i načine za njihovo efikasno otklanjanje. Mitja Trampuž, ekspert za AI i sajber bezbjednost, govorio je na temu „Ko upravlja vještačkom inteligencijom u vašoj organizaciji?“ U fokusu njegovog izlaganja bila su pitanja kontrole nad podacima, AI asistentima, AI agentima i poslovnim procesima u eri generativne vještačke inteligencije.

Na važnost posmatranja podataka kroz čitav njihov životni ciklus ukazala je Dragana Bulatović, vodeći konsultant i auditor za standarde ISO/IEC 27001 i ISO/IEC 27701 i sertifikovani DPO za GDPR.

O zakonskim rješenjima i iskustvima iz prakse govorile su Mirjana Volkov, rukovoditeljka Odsjeka za predmete i prigovore u Agenciji za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama, i Ana Novaković, savjetnica za pravna pitanja u Agenciji. U nastavku je predstavljeno tehnološko rješenje Magli.AI, platforma za anonimizaciju sistema videonadzora koja koristi vještačku inteligenciju za podršku usklađivanju postojećih sistema video-nadzora sa aktuelnim zakonskim regulativama. Predstavljena je i platforma GateKeeper Identity Management, namijenjena digitalnom upravljanju posjetama i provjeri identiteta, u okviru sesije posvećene savremenim rješenjima za kontrolu pristupa i upravljanje identitetima.

Jedan od važnih aspekata zaštite podataka, njihova obrada kod eksternih dobavljača, bila je tema izlaganja mr Branka Džakule, sertifikovanog stručnjaka i edukatora za implementaciju ISO 27001 i NIS2 i predsjednika Nadzornog odbora Asocijacije menadžera bezbjednosti Crne Gore.

Završni dio programa bio je posvećen temi ,,GDPR u praksi – otvoreni dijalog između regulatora, privrede i stručne javnosti“, u kojem su učestvovali predavači i učesnici okruglog stola.

Kroz diskusiju su razmijenjena iskustva i otvorena pitanja iz perspektive regulatora, privrede i stručne javnosti, a skup je zaključen predstavljanjem preporuka za unapređenje zaštite ličnih podataka u Crnoj Gori i najavom narednih aktivnosti.