Crna Gora ima potencijal da bude centralno mjesto u regionu za razvoj startapova, ali ključ je u tome da sistem bude brži, jednostavniji i više usmjeren na praktične rezultate, ocjenjuje u intervjuu Sandra Kordić, izvršna direktorica Digital Den huba, laureata Nagrade Privredne komore Crne Gore za inovativnost.

„Vidimo pozitivan trend – sve više kompanija i institucija počinje se uključuje i gleda na inovacije kao na realnu poslovnu priliku, a ne samo kao na eksperiment. Međutim, administracija, procesi i brzina donošenja odluka često ne prate tempo u kojem startupi moraju da rade. Ako startap čeka nekoliko mjeseci na nešto što mu treba odmah, on već gubi korak sa tržištem. Drugi veliki izazov je pristup kapitalu. I dalje nemamo dovoljno aktivnih investicionih fondova i privatnog kapitala koji razumije rane faze razvoja kompanija“, ocjenjuje Kordić.

Digital Den je dobitnik Nagrade PKCG. Molimo Vas da nam kažete da li je bilo izazovno, posebno u prethodnoj godini, ostvariti rezultat kojim ste zavrijedili ovo značajno priznanje?

S. Kordić: Prethodna godina jeste bila intenzivna, ali to je tempo na koji smo navikli još od samog osnivanja.

Tokom 2025. nastavili smo sa Montenegro Technology and Startup Bridge (MTSB) projektom, koji već četiri godine unazad realizujemo uz podršku State Departmenta i Ambasade SAD u Crnoj Gori. U suštini, to je program kroz koji vodimo startapove iz regiona direktno na američko tržište – i to kroz više država – kroz akceleracijske programe, povezivanje sa mentorima, investitorima, univerzitetima, inkubatorima i biznis habovima, a za najspremnije i kroz otvaranje sestrinskih kompanija u SAD-u.

Paralelno smo tokom prošle godine pokrenuli i Startup Readiness Program uz podršku EBRD-a, gdje radimo sa timovima na osnovama – validacija ideje, tržište, model i pitch, a one najspremnije vodimo i korak dalje. Na toj osnovi smo u septembru lansirali i MTSB Europe, u partnerstvu sa Lovćen bankom, kroz koji startapove povezujemo sa evropskim tržištem.

Ono što nam je važno – ne radimo samo edukaciju, nego konkretan „push” ka tržištu. Startapovi prolaze kroz ozbiljan rad i vrlo brzo dolaze u situaciju da razgovaraju sa investitorima i partnerima van regiona.

Od kraja 2022. počeli smo aktivno da koristimo benefite Zakona o podsticajnim mjerama za razvoj istraživanja i inovacija, gdje smo imali medijatorsku ulogu između startapova i investitora. Kroz to je više od 20 startapova iz našeg portfolija obezbijedilo višemilionsku podršku za dalji razvoj. To je možda i najkonkretniji rezultat – da stvari ne ostaju na priči, nego dolaze do realnog finansiranja sa ciljem daljeg napretka.

Uz sve to, nastavili smo da širimo mrežu partnera – od univerziteta do investicionih fondova – što našim startapovima otvara vrata koja sami teško mogu da otvore.

Tako da jeste bilo zahtjevno, ali kad imate ovakve rezultate, to je zapravo najbolji dio posla. 

Šta za Vas/Vašu kompaniju znači Nagrada Privredne komore? Kako ocjenjujete ulogu i značaj krovne asocijacije crnogorske privrede?

S. Kordić: Ova nagrada nam pokazuje da se startapovi i inovacije sve više prepoznaju kao dio realne ekonomije, a ne samo kao „pilot projekti” ili izolovane inicijative.

Mi dolazimo iz dijela tržišta koji je dugo bio van fokusa – rane faze kompanija, razvoj ideja, izlazak na strana tržišta. Zato je važno kada Privredna komora, kao institucija koja okuplja najveće kompanije u zemlji, prepozna i taj segment kao relevantan.

Za nas je ovo potvrda da model koji gradimo funkcioniše – a to je vrlo konkretno: uzeti startup iz Crne Gore ili regiona, „nahraniti” ga preseed investicijom i omogućiti mu da razgovara sa investitorima u SAD-u ili Evropi, da testira proizvod na tim tržištima i, u nekim slučajevima, tamo i registruje firmu. To je nivo na kojem mjerimo rezultat.

Što se tiče uloge Privredne komore, mislimo da može imati još konkretniju funkciju u povezivanju velikih kompanija i startupova. Na primjer, kroz otvaranje prostora za pilot projekte, saradnju na razvoju proizvoda ili direk-tno uključivanje startapova u lance dobavljača. To su stvari koje startapovima najviše znače, a koje se kod nas još uvijek dešavaju sporadično.

Ako se takve veze sistemski razviju, efekat nije samo na startapovima, nego i na tradicionalnim kompanijama koje kroz to dobijaju pristup novim tehnologijama i načinima rada.

Ocijenite ambijent za poslovanje startapova u Crnoj Gori.

S. Kordić: Ambijent za poslovanje u Crnoj Gori jeste napravio određeni pomak, posebno kada govorimo o startapovima. Najkonkretniji primjer je Zakon o podsticajnim mjerama za razvoj istraživanja i inovacija, koji je prvi put omogućio da startapovi dođu do ozbiljnijih sredstava kroz investicije i donacije. Mi smo to direktno vidjeli kroz naš rad – više od 20 startupa je kroz taj mehanizam došlo do finansiranja, što ranije praktično nije bilo moguće u ovom obimu.

Međutim, kada pređemo sa zakona na praksu, stvari i dalje znaju da budu spore. Administracija, procesi i brzina donošenja odluka često ne prate tempo u kojem startupi moraju da rade. Ako startap čeka nekoliko mjeseci na nešto što mu treba odmah, on već gubi korak sa tržištem.

Drugi veliki izazov je pristup kapitalu. I dalje nemamo dovoljno aktivnih investicionih fondova i privatnog kapitala koji razumije rane faze razvoja kompanija. Zakon je otvorio vrata, ali je potrebno još aktera na tržištu da bi sistem zaista funkcionisao kako treba.

S druge strane, vidimo pozitivan trend – sve više kompanija i institucija počinje da se uključuje i da gleda na inovacije kao na realnu poslovnu priliku, a ne samo kao na eksperiment.

Po nama, sljedeći korak je da se sistem dodatno pojednostavi i ubrza, i da se mnogo više radi na povezivanju startapova sa postojećom privredom – kroz konkretne saradnje, pilot projekte i zajednički razvoj proizvoda.

Crna Gora ima potencijal da bude centralno mjesto u regionu za razvoj startapova, ali ključ je u tome da sistem bude brži, jednostavniji i više usmjeren na praktične rezultate.

Koji su planovi Digital Den huba za naredni period?

S. Kordić: Fokus nam je da dodatno pojačamo rad sa startapovima od najranije faze, ali na način koji ih brže vodi ka tržištu.

I ove godine krećemo sa preakceleracijskim programom, kroz koji radimo sa timovima na validaciji ideje, tržištu i prvim klijentima. To nam je baza iz koje biramo najspremnije startupe za drugu godinu MTSB Europe programa, gdje ih dalje povezujemo sa evropskim tržištem, mentorima i investitorima.

Paralelno širimo aktivnosti i van regiona kroz saradnju sa partnerima iz Jordana, gdje započinjemo implementaciju programa kroz koji startupima pomažemo da postanu investiciono spremni i izađu na EU i US tržište. Ovo je ujedno i naše prvo širenje na tržište Azije, i pravac koji planiramo dalje da razvijamo.

Nastavljamo i rad sa univerzitetima, jer nam je važno da što ranije uključimo mlade timove i napravimo pipeline novih startupa koji dolaze spremniji na tržište.

Saradnja sa američkim ekosistemom ostaje jedan od ključnih pravaca, samo je sada dodatno produbljujemo kroz konkretnije programe i partnere, uključujući i CLDP, gdje je fokus na direktnom radu sa startupima i pristupu tržištu.

Ukratko, ne mijenjamo pravac – samo ga širimo: više startupa, više tržišta i više konkretnih rezultata.