Na Konferenciji o ekonomiji Montenegro 2026, koju u hotelu „Splendid“ organizuje Privredna komora Crne Gore, održan je panel „Koridori rasta - Transport povezuje Zapadni Balkan sa EU“ koji je izazvao veliku pažnju, a bio je posvećen temi transportne i infrastrukturne povezanosti kao osnovi za snažniji protok robe, ljudi i investicija i bolje povezivanje regiona sa evropskim tržištem.

Moderator Velibor Peulić, ekspert za transport, istakao je da Crna Gora predstavlja područje prema kome lanci snabdijevanja treba da gravitiraju, s obzirom na ogroman logistički potencijal i strateški geografski položaj zemlje. „Luka Bar je gravitaciono područje za 11 miliona korisnika koji mogu da se sa njom povežu. Veliki je pritisak na luke u okruženju i sada postoji velika šansa da privučemo robne tokove u lancima snabdijevanja“, rekao je Peulić.

Igor Banović, izvršni direktor Jadro pilot i TUG Services je, govoreći o ulozi Luke Bar u regionalnom povezivanju, kazao da ona predstavlja jedno od ključnih ekonomskih čvorišta Crne Gore i potencijalno važnu tačku za povezivanje tržišta Zapadnog Balkana i šireg regiona. Istakao je da njen dalji razvoj zavisi od unapređenja putne i željezničke infrastrukture, ali i od stvaranja povoljnijeg poslovnog ambijenta i uklanjanja administrativnih barijera. Banović je naglasio da razvoj infrastrukture mora pratiti očuvanje postojećih kapaciteta i stvaranje uslova za stabilno poslovanje kompanija koje koriste Luku Bar. Posebno je ukazao na značaj željezničke veze, ocjenjujući da putna infrastruktura sama po sebi nije dovoljna za razvoj punog potencijala luke. „Moramo ulagati u infrastru kturu, ali istovremeno moramo voditi računa da ono što imamo sačuvamo i unaprijedimo“, poručio je Banović. On je takođe ocijenio da bi promjene regulatornog okvira koje otežavaju poslovanje kompanijama u Luci Bar mogle uticati na konkurentnost luke i robne tokove, zbog čega je, kako je naveo, potrebno pažljivo kreirati politike koje će podsticati razvoj Luke Bar i regionalne trgovine. 

Prof. dr Bojan Rosi, član Evropske asocijacije logistike, kazao je da su iskustva 1990-tih ukazala na logističke probleme u Sloveniji, ali danas luka Koper predstavlja vrata ka svijetu, te da je bilo važno spremiti se za sve što čeka državu kada bude dio evropskih lanaca snabdijevanja.Naveo je da je Slovenija prije 20 godina bila u istoj situaciji kao Crna Gora danas pred ulazak u Evropsku uniju, da je to bio veliki izazov posebno u dijelu pripreme regulative - ali da je prekogranično umrežavanje bilo ključno. „Interoperabilnost je veliki izazov i cijelo društvo treba da se pripremi. Ako se dođe do tačke da li ćemo imati logističku tačku, to je loše - jer samo treba razmišljati kako da se povežemo“, naveo je on i dodao da je Slovenija nakon povećanja ulaganja u željeznicu, održala konkurentnost nakon ulaska u EU.

Vladimir Lekić, član Nacionalne asocijacije transport i logistika, rekao je da svijet proslavlja 70 godina postojanja jednog od najvažnijih izuma 20 vijeka - brodskog kontejenera. „Danas je obim trgovine vrijedan preko 75 triliona dolara i kontejner je omogućio da se za preko 500 puta poveća u odnosu na period pre njega“, rekao je Lekić. On ističe da se danas 98 odsto tereta od i prema Luci Bar transportuje kamionskim putem. „Bar svojim položajem ne zaostaje za drugim jadranskim lukama, ali je kompletno zaleđe problem jer ni drumska ni željeznička infrastruktura nijesu na zavidnom nivou. Svega 15 odsto robe iz Beograda se danas opslužuje preko Luke Bar i rješenje je u unapređenju željezničke infrastrukture i uspostavljanju redovne konekcije sa Beogradom. Sam razvoj tržišta vodi ka uspostavljanju toga, ali u Crnoj Gori je vrlo bitno to uraditi na koordinisani način, uz podršku Vlade, lokalnih samouprava i lučkih operatora. Može se početi jednim vozom nedeljno uz subvencije te linije“, smatra on.

Zdravko Markov, izvršni direktor Mljekare Livno, kazao je da, uprkos visokim standardima i sertifikatima koje posjeduju, proizvođači hrane i dalje nailaze na brojne prepreke prilikom izvoza i distribucije proizvoda u regionu. Posebno je ukazao na troškove i rizike povezane sa transportom proizvoda koji zahtijevaju hladni lanac, kao i na predugo čekanje na granicama, ograničen broj odgovarajućih graničnih prelaza i nepredvidljivost rokova isporuke. Kako je naveo, kašnjenja mogu izazvati dodatne troškove i ugroziti ugovorene isporuke velikim trgovinskim lancima. „Svi podaci su već dostupni u elektronskom sistemu, ali se i dalje traži da iste dokumente štampamo, ovjeravamo i nosimo u papirnoj formi. To je trošak i vrijeme koje možemo izbjeći“, kazao je Markov. On je ocijenio da bi potpuno digitalizovanje procedura i bolje usklađivanje sistema među zemljama regiona značajno olakšalo poslovanje proizvođačima, posebno u sektoru hrane, gdje su brzina isporuke i očuvanje hladnog lanca od ključnog značaja.

Ivan Kadić, osnivač i direktor kompanije Reputeo iz Beograda bio je sagovornik psihologa Radoja Cerovića, izvršnog direktora CS&C u još jednoj priči koja inspiriše, a u okviru segmenta „Biznis iza scene:priče koje inspirišu“.  Kadićeva bogata biografija - da je završio arhitekturu u Firenci, bio projektni menadžer i produkt develeoper, a sada je lider u oblasti vještačke inteligencije i sinonim za inovaciju u Srbiji, inspirisala je i zanimljivu priču, a Kadić je poručio: „Što se tiče preduzetništva, ne postoji univerzalna poruka. Ono što određuje put jeste uspješan niz projekata. Teško je posavjetovati mlade da započnu startap. AI je promijenio šta investitori gledaju i šta je održivo, jako je teško naći dobar ugao da posavjetujem. U okviru Reputea bavimo se akceleratorom, jedan dio kompanije je posvećen tome da mlade obrazujemo i pomognemo im kroz dugotrajniji proces koji često ne urodi plodom. Devet od deset startapa ne upali da bi jedan preživio“, kazao je Kadić.

Novinarka Danijela Lasica vodila razgovore sa istaknutim predstavnikom poslovne zajednice regiona Svetozarom Janevskim, predsjednikom Vinarije Tikveš. Mladima je poručio: „Na ovom prostoru nemamo dovoljno logistike za podršku mladima, nezavisnim biznisima i startapovima. Mladi žele brzi uspjeh, ali on ne može doći preko noći. Oni moraju imati hrabrost da se upuste u posao, ali i diciplinu koja je osnova svega. Elenor Ruzvelt je govorila budućnost pripada onima koji veruju i ostvaruju svoje snove“, rekao je Janevski. Upitan o predviđanjima za budućnost, Janevski poziva na oprez. „U regionu če hrana biti jako skupa i kod nas će biti problema jer će procenat izdavanja za hranu biti jako visok. Sada je uvoz jeftiniji u odnosu na poljoprivrednu proizvodnju a i tu izostaje logistička podrška vlada. Direktno usmjeravanje kapitala prema nezavisnim preduzećima su vrlo mala. Stvaranje nezavisnih kompanija van političkog uticaja kreira nezavine ljude koji kreativno razmišljaju“, zaključio je on.